obilježen Porajmos

Kajtazi: U NDH ubijena cijela populacija Roma

Foto: Edina Žuko/PIXSELL
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u II. svjetskom ratu
Foto: Edina Žuko/PIXSELL
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u II. svjetskom ratu
Foto: Edina Žuko/PIXSELL
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u II. svjetskom ratu
Foto: Edina Žuko/PIXSELL
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u II. svjetskom ratu
Foto: Edina Žuko/PIXSELL
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u II. svjetskom ratu
02.08.2019.
u 23:35
Međunarodni dan sjećanja na 2. kolovoza 1944. kad je u Auschwitzu ubijeno 2897 Roma
Pogledaj originalni članak

Osmi je put u Uštici, selu pokraj Jasenovca, obilježen Porajmos/Samudaripen, Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta.

Taj dan obilježava se kao sjećanje na 2. kolovoza 1944. godine kada je 2897 Roma ubijeno u koncentracijskom logoru Auschwitz.

U Uštici 21 masovna grobnica

Od svibnja 1942. godine svi su Romi s područja NDH deportirani u teretnim vagonima u koncentracijski logor u Jasenovcu. Za razliku od drugih grupa zatočenika, oni nakon dolaska u logor nisu uvijek bili upisivani po imenu tako da je gotovo nemoguće utvrditi stvarni broj ubijenih Roma u tom logoru. Poimenice su na cijelom području nekadašnjeg jasenovačkog ustaškog logora evidentirana imena 16.173 ubijena Roma, od kojih je 5608 djece, a pretpostavlja se da je njihov stvarni broj nekoliko puta veći.

– Ovdje je u NDH, u ustaškom koncentracijskom logoru Jasenovac, ubijena gotovo cijela romska populacija Hrvatske i susjednih zemalja. Tu je napravljen genocid nad romskim drugim narodima. Ubijani su Romi na najbrutalnije načine, a pravi broj ubijenih nikad se neće saznati jer je dehumanizacija Roma bila na toj razini da nisu imenima popisivani, nego vođeni po broju vagona u kojima su dovezeni – rekao je komemoraciji na romskom memorijalnom groblju u Uštici saborski zastupnik Veljko Kajtazi, inicijator ovog obilježavanja u Hrvatskoj.

Foto: Edina Žuko/PIXSELL
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u II. svjetskom ratu

Kajtazi je rekao kako o razmjerima genocida nad Romima u vrijeme NDH govori i činjenica da je, prema popisu stanovništva iz 1948. godine, na području sadašnje Hrvatske živjelo samo 405 Roma u odnosu na prijeratnih više od 15.000 Roma.

Romi su ispočetka bili deportirani i smješteni u Uštici, selu nadomak Jasenovca gdje postoji 21 masovna grobnica s tijelima Roma.

Radit će se memorijalni centar

– Želimo, pokraj ove lokacije romskog groblja, napraviti i memorijalni centar kako bismo mladim generacijama poručili da se ono što se ovdje dogodilo ne smije ponoviti. Imamo potporu Vlade u tome i zahvaljujemo Gradu Zagrebu što je kupio parcelu za tu namjenu – dodao je Kajtazi koji se u svom govoru osvrnuo i na aktualne događaje u Međimurju.

– U zadnje vrijeme bilježimo porast netolerancije prema populaciji Roma, primjerice u Međimurju gdje se prosvjeduje protiv Roma. Mi osuđujemo zločine i prekršaje pojedinaca Roma, no ne možemo dopustiti takvo kolektiviziranje i nametanje kolektivne krivnje romskoj zajednici. Najlakše je Rome opet izdvojiti, protiv Roma protestirati i izolirati ih, ali to neće riještiti problem. Treba uložiti više u pozitivnu diskriminaciju u sustavu, posebno u obrazovanje Roma – rekao je Kajtazi izrazivši nadu i da će Općina Jasenovac prihvatiti prijedlog da se pristupna cesta prema romskom groblju u Uštici imenuje Ulicom romskih žrtava.

Na komemoraciji su bili predstavnici veleposlanstava te romski predstavnici iz više država. Izaslanik predsjednice bio je sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, a premijera ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 29

Avatar Django
Django
01:00 03.08.2019.

Pa otkud onda danas Romi u Hrvatskoj, ako su svi pobijeni?

AN
Antidominium
00:39 03.08.2019.

Ja bih volio biti diskriminiran kao Rom. Mogao bi onda poslati ženu i djecu na semafor, bez da mi dođe socijalna služba i oduzme djecu- Mogao bih imati pola školskog razreda djece, a radi doplatka, pomoći za rođenu djecu i socijale za koju me nitko ne pita gdje ću potrošiti. Tada bih kupio BMW a djeca da imaju minimalne životne uvjete koji će živjeti i odijevati se od pučke kuhinje i Karitasa. Sve bi ih BMWom dovozio pred pučku kuhinju. Kada bi mi usfalilo novca razbijao bih HEPove trafostanice i krao bakar i po cesti vadio poklopce šahtova. Prijavio bih se na lažnu adresu neke straćare da mi nebi došla kontrola iz općine da vidi BMW i kovanu ogradu, jer i tako je Romima teško utvrditi identitet i stvarno mjesto boravka. Vozio bih se bez karte gradskim prevozom i glasao za Bandića koji mi je to omogućio i dao mi gradski stan na korištenje. Vjerojatno ako budem morao nekada iseliti, poskidati sve ono što se može prodati i stan bez generalnog uređenja ostaviti neupotrebljivim. Nebi sadio voće i povrće kada susjedi neromi imaju, pa neka budale siju a ja bih samo na jesen pokupio pa prodavao okolo, pa čak i na Zelenoj tržnici u Zagrebu. Kada bih prodavao auto, hvalio bih ga da je bolje nego kada je prvi put registrirano, iako je lokva pod njim gdje je bilo parkirano. Kada bih kupio auto, od prepisa ništa već bih činio prekršaje i neka papi nati vlasnik plaća kazen, ako neće imaju firme -utjerivači dugova- pa će platiti, a meni mogu staviti soli na rep jer me ne može nitko naći.

NO
Nordik
06:45 03.08.2019.

Ako bi se Romi zaposlili izgubili bi socijalnu pomoć. Znači ništa od posla.