Jugoslaviju i Hrvatsku teško je pogodila naftna kriza iz 1979., uvedeni su bonovi za benzin i sustav vožnje par – nepar

Rat na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno vrlo opasnu fazu – prvi put od Drugog svjetskog rata naftna postrojenja postaju izravna meta u velikom međunarodnom sukobu, a posljedice će osjetiti cijeli svijet. Nakon početnih vojnih udara, sada se sve češće gađa energetska infrastruktura. Iran je zatvorio Hormuški tjesnac kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, a cijene su već snažno skočile – u jednom trenutku i do 120 dolara po barelu.

Poremećaj na tržištima već se osjeća, ali za procjenu posljedica ključno je koliko će rat trajati. Unatoč dramatičnim scenarijima, energetski stručnjaci smatraju da zasad nije realno očekivati nestašice nafte, nego prije svega snažan rast cijena – cjenovne skokove i poskupljenja. No potraje li rat mjesecima, barel bi mogao dosegnuti i cijenu od 180 dolara, što bi već predstavljalo ozbiljan udar na globalno gospodarstvo. I ne bi bilo prvi put.