Poznato je da postoje dvojajčani blizanci (iz dvije jajne stanice, dijele oko 50% DNK) i jednojajčani blizanci, koji potječu iz jedne oplođene jajne stanice podijeljene na dva embrija. Zbog toga dijele gotovo identičan genetski materijal i često su nevjerojatno slični. Međutim, čak se i oni nepogrešivo razlikuju po otiscima prstiju. Nacionalni centar za forenzičku znanost i tehnologiju navodi da "nikada nisu pronađene dvije osobe s istim otiscima prstiju – uključujući jednojajčane blizance". Štoviše, otisci se razlikuju i na prstima iste osobe.
Genetika utječe na opće karakteristike otisaka, poput osnovnih uzoraka (petlje, lukovi, krugovi), zbog čega otisci jednojajčanih blizanaca mogu izgledati slično. Ipak, ni DNK jednojajčanih blizanaca nije uvijek apsolutno identičan; studija iz 2021. otkrila je da je samo 38 od 381 para jednojajčanih blizanaca imalo potpuno identične gene. Te suptilne genetske razlike, uz druge faktore, doprinose jedinstvenosti. No, za fine detalje otiska prsta – specifične završetke brazdi ili račvanja – ključni su neponovljivi uvjeti unutar majčine utrobe tijekom razvoja fetusa.
Razvoj otisaka prstiju (dermatoglifa) započinje između 13. i 19. tjedna trudnoće, a potpuno su formirani do šestog mjeseca. Tijekom ovog perioda, jedinstveni okolišni čimbenici u maternici utječu na formiranje papilarnih linija. Pomicanje fetusa, dodirivanje stijenki plodne vreće i plodne vode stvaraju jedinstvene pritiske na vrhove prstiju. Čimbenici poput duljine pupčane vrpce, krvnog tlaka, dostupnosti hranjivih tvari, položaja fetusa i brzine rasta prstiju doprinose mikroskopskim razlikama. Taj se proces opisuje kao "kaotični sustav", gdje male, nasumične varijacije u mikrookruženju osiguravaju jedinstven konačni uzorak.
Nedavna istraživanja, poput onih Denisa Headona sa Sveučilišta u Edinburghu, rasvijetlila su molekularne mehanizme. Tri ključne obitelji signalnih molekula – WNT, BMP i EDAR – igraju presudnu ulogu. WNT potiče rast stanica (izbočine/brazde), BMP ga potiskuje (udubine/žljebovi), a EDAR određuje veličinu i razmak brazdi. Ova interakcija, posebno antagonistički odnos WNT i BMP, karakteristična je za Turingove obrasce – biokemijske reakcije koje stvaraju složene, jedinstvene uzorke, slične prugama zebre. Ti mehanizmi generiraju sitne detalje ("minucije") koji svakom otisku daju neponovljivu individualnost.
Dermatoglifi, uzorci kožnih brazdi, nalaze se i na nožnim prstima, dlanovima i tabanima. Jednom formirani prije rođenja, ostaju nepromijenjeni, osim kod dubokih ozljeda kože. Njihova postojanost i jedinstvenost čine ih vrijednim alatom u forenzici i za civilne svrhe (otključavanje uređaja). Točna biološka funkcija nije potpuno razjašnjena – teorije spominju poboljšanje prianjanja ili povećanje osjetljivosti na dodir. Njihov razvoj je složen proces pod utjecajem brojnih gena i okolišnih faktora. Rijetka genetska stanja poput adermatoglifije (nedostatak otisaka zbog mutacija u genu SMARCAD1) potvrđuju genetsku osnovu za mogućnost formiranja otisaka, dok okoliš osigurava njihovu jedinstvenost.
Iako jednojajčani blizanci dijele većinu genetskih osobina, otisci prstiju su različiti. Studije potvrđuju da, iako opći uzorci mogu pokazivati veću sličnost između jednojajčanih blizanaca, mikroskopski detalji su uvijek različiti. Indijska studija na 24 para jednojajčanih blizanaca utvrdila je da, iako je oko dvije trećine općih uzoraka bilo slično, jedna trećina je pokazivala jasne razlike. Čak i kad se uzorci čine identični, detaljnija analiza otkriva razlike u minucijama. Važno je da se jedinstvenost otisaka proteže i na vlastite ruke pojedinca – svaki prst ima svoj neponovljiv uzorak.
Misterij različitih otisaka prstiju kod jednojajčanih blizanaca razriješen je spoznajom o plesu između genetike i okoliša. Geni postavljaju osnovu, a neponovljivi utjecaji unutar maternice – od položaja fetusa do nasumičnih pritisaka – djeluju kao jedinstveni kipari, oblikujući konačne, neponovljive detalje. Ta interakcija osigurava da svaki blizanac, kao i svaka osoba, nosi jedinstveni potpis koji priroda nikada ne ponavlja.
>> VIDEO Pljušte šale na račun voditeljica Eurosonga, gledatelji zgroženi: 'Koji je ovo vrag?!'
Kakvo pitanje... kada bi blizanci imali iste otiske, ta metoda se ne bi koristila za identifikaciju zar ne?