Jedini izbori u Europi bez ijednog euroskeptičnoga glasa

U Litvi, najvećoj pribaltičkoj zemlji, s nešto manje od tri milijuna stanovnika, biran je danas novi predsjednik nakon što je deset godina (dva mandata) na čelu države bila Dalia Grybauskaite (63). Smatrana je jednom od najvećih kritičara Rusije među europskim državnicima. Ima veliku potporu Litavaca, ali ne može se kandidirati za treći mandat. Upravo zbog toga što ima potporu sugrađana u kritikama Rusije, sve troje predsjedničkih kandidata - Ingrida Šimonytė (44), Gitanas Nauseda (54) i Saulius Skvernelis (48), najavilo je da će slijediti Grybauskaite u odnosima prema Moskvi.

“Baltički Talijani”

Gitanas Nauseda je, prema prvim izbornim rezultatima dobio najviše glasova u prvom krugu - 30,85 posto. Nauseda je ekonomist i predavač ekonomije na sveučilištu u Vilniusu. On je 2004. podupro kandidaturu Valdasa Adamkusa koji je bio predsjednik do 2009. te nije bio član ni jedne stranke. Adamkus, danas 92-godišnjak, je u Drugom svjetskom ratu bio s litavskim kolaboracionistima nacističkog režima u borbi protiv Sovjeta.

Drugoplasirani kandidat Saulius Skvernelis, bivši ministar unutarnjih poslova, a od prosinca 2016. premijer, dobivao je prema prognozama oko 17 posto glasova na predsjedničkim izborima, no na terenu, prema prvim rezultatima dobio je više - čak 27.64 posto glasova. Na čelu je Unije seljaka i zelenih koja ima 54 parlamentarna mjesta.

Šimonytė je ekonomistica i bivša ministrica financija, bila je potpredsjednica administrativnog vijeća Središnje banke, predavačica na sveučilištu za menadžment i ekonomiju, a koncem prošle godine pobijedila je sa 78,7 posto glasova na izboru za predsjedničkog kandidata unutar Nacionalne unije, stranke desnog centra koja ima 30 od 141 parlamentarnog mjesta.Prema prvim rezultatima ona je prošla najslabije - dobila je 22,19 posto glasova.

U Litvi, čiji su stanovnici velikom većinom katolici (85 posto), živi i 8,7 posto Rusa. Poslije raspada SSSR-a, Litva je ušla u Europsku uniju i NATO (2004. godine) te je i u schengenskoj zoni, ali nastavlja “ratovati” s Moskvom. Radi se o tzv. hladnom, internetskom ratu. Litavci se bore protiv ruskih trolova koji preko Facebooka šire dezinformacije blateći EU i NATO. Litavce smatraju baltičkim Talijanima. Zajednički su im barok, katolicizam i emotivnost. Samo u 20. stoljeću, da ne idemo dalje u povijest, Litva je bila dio Ruskog Carstva, pa 22 godine nezavisna, pa godinu dana pod okupacijom Sovjetskog Saveza, pa su je okupirali nacisti, pa su je ponovno pod svoje, sljedećih 50 godina, uzeli Sovjeti, a 1991. godine stekla je nezavisnost.

– Sovjetski i nacistički režim bili su slični, totalitarni, ubili su stotine tisuća ljudi – objašnjava novinar Virginijus Savukynas, jedan od “vilenjaka”, kako sebe nazivaju borci protiv ruskih internetskih trolova. Inače, postoji velika razlika između ljudi koji žive u gradovima i onih koji žive na selima. Mladi također napuštaju zemlju i odlaze u potragu za nečim boljim. Za razliku od ostalih bivših istočnoeuropskih zemalja, pribaltičke su zemlje uvele euro i Litavci smatraju EU i NATO jedinim jamcima svoje nacionalne sigurnosti. Ruska aneksija Krima i sukobi s Ukrajinom zabrinuli su pučanstvo pribaltičkih zemalja u kojima je ruska manjina brojna.

Četiri puta na izbore

Inače, u tri mjeseca Litavci su pozvani četiri puta na birališta. Glasovalo se najprije na lokalnim izborima, a negdje je bio potreban i drugi krug za izbor načelnika. Sada se bira predsjednika, a 26. će se birati europarlamentarci i bit će tada održan i drugi krug predsjedničkih izbora.

U predsjedničkoj predizbornoj kampanji euroskeptici se gotovo i nisu čuli, a glede euroizbora, čini se da je litavskim strankama važno da “uhljebe” nekog starog političara u Europarlamentu.

VIDEO Što se krije u torbi koju nosi Putinov tjelohranitelj

Video: RTS Što se krije u torbi koju nosi Putinov tjelohranitelj