Potres magnitude 8,8 pogodio je istočni dio Rusije u srijedu u 11:25 po lokalnom vremenu i izazvao veliku zabrinutost za obalna područja diljem Pacifika. Milijuni ljudi evakuirani su iz opasnih zona, pribojavajući se katastrofalnih tsunamija. Jedan je to od najjačih potresa ikad zabilježenih, no današnji tsunami, iako je izazvao štetu, bio je znatno blaži od očekivanog. Kako to?
Poluotok Kamčatka nalazi se unutar tzv. Pacifičkog vatrenog prstena – područja izrazito podložnog snažnim potresima. Gornji slojevi Zemlje podijeljeni su na tektonske ploče koje se neprestano kreću jedna u odnosu na drugu. Pacifički vatreni prsten je niz takvih ploča koji okružuje Tihi ocean. Prema britanskoj Geološkoj službi, čak 80 posto svih svjetskih potresa događa se duž ovog prstena, piše BBC. Uz obalu Kamčatke, Pacifička ploča pomiče se prema sjeverozapadu brzinom od oko osam centimetara godišnje. Ne čini se kao velika brojka, no to kretanje vrlo je brzo gleda li se unutar geoloških okvira. Tamo dolazi u kontakt s manjom pločom, takozvanom Ohotskom mikropločom. Budući da je Pacifička ploča oceanska, sastavljena je od gušćih stijena i „tone” ispod lakše kontinentalne mikroploče. Kako Pacifička ploča tone prema Zemljinoj unutrašnjosti, zagrijava se i počinje topiti, no taj proces nije gladak. Ploče se često „zaglave”, stvarajući trenje, odnosno energiju koja se može gomilati tisućama godina i zatim naglo otpustiti u nekoliko minuta. Upravo se ta pojava naziva megapotresom. - Kod takvih potresa, pomak rasjeda proteže se stotinama kilometara, što stvara vrlo snažnu magnitudu - pojasnio je za BBC dr. Stephen Hicks, seizmolog sa Sveučilišta u Londonu.
Zašto tsunami nije bio katastrofalan?
Naglo pomicanje ploča može istisnuti vodu iznad njih, stvarajući tsunami koji se širi prema obali. Na otvorenom moru tsunami može putovati brzinom većom od 800 kilometara na sat (otprilike brzinom putničkog zrakoplova). Valovi tada nisu visok pa često ne prelaze ni metar, no kad dođu blizu kopna, usporavaju na 30 do 50 kilometara na sat kada njihova visina naglo raste. Ipak, jak potres ne znači nužno i tsunami katastrofalnih razmjera. Današnji tsunami na obali istočne Rusije donio je valove visine do četiri metara. - Visinu vala dodatno određuje oblik morskog dna i obale. Uz to, gustoća naseljenosti obale također igra važnu ulogu u procjeni štete - objasnila je za BBC prof. Lisa McNeill sa Sveučilišta Southampton.
Prema početnim podacima Američke geološke službe, epicentar potresa bio je na dubini od oko 20,7 kilometara. Postoji još nepotvrđena teorija koja nalaže da plitki potresi mogu izazvati veće pomake morskog dna pa tako i snažnije tsunamije. - Da je epicentar potresa bio dublji za dvadesetak kilometara, valovi bi bili znatno manji - rekao je dr. Hicks za BBC.
Učinkovitiji sustavi ranog upozorenja
Jedan od ključnih čimbenika u minimiziranju moguće opasnosti u ovom slučaju bila je i pravovremena aktivacija sustava za rano upozoravanje koje su razvile mnoge zemlje oko Pacifika. Alarm se aktivira putem svima dostupne digitalne obavijesti i građanima se savjetuje evakuacija. Tijekom tsunamija 2004. takav sustav nije postojao, što je rezultiralo gubitkom više od 230.000 života u 14 zemalja. Sustavi ranog upozorenja posebno su važni jer znanstvenici ne mogu predvidjeti točno vrijeme potresa. - Možemo pratiti brzinu kretanja ploča i koristiti GPS te povijesne podatke, no to nam daje samo procjene vjerojatnosti, a ne točan trenutak potresa - dodala je McNeill. Geofizički institut Ruske akademije znanosti nastavit će pratiti pogođenu regiju jer se očekuje da bi naknadni potresi mogli potrajati i do mjesec dana.