Predsjednik Donald Trump, koji se ponosi svojim pregovaračkim vještinama, na rubu je sklapanja sporazuma koji bi SAD-u dao povlašteni pristup rezervama sirovina u Ukrajini. Ali, Trump bi na kraju mogao dobiti manje nego što je očekivao. Procjene navodnog mineralnog bogatstva Ukrajine temelje se na zastarjelim istraživanjima iz sovjetske ere koja nisu uzela u obzir održivost ili trošak njihova razvoja. Prema ukrajinskom Ministarstvu prirodnih resursa i okoliša, kamena podloga zemlje sadrži oko pet posto svjetskih "kritičnih" sirovina – uključujući grafit, litij, titan, berilij i uran. Resursi su ključni za proizvodnju baterija, radarskih sustava i oklopa – ključnih za obrambenu i tehnološku industriju – i donekle bi smanjili američko oslanjanje na kineske minerale.
Iako zemlja izvješćuje o više od 20.000 istraženih mineralnih naslaga i nalazišta, samo oko 8000 od njih procijenjeno je kao održivo. Od toga je manje od polovice iskorištavano prije ruske invazije na Ukrajinu. Procjene vrijednosti ovih naslaga uglavnom se temelje na istraživanjima iz sovjetske ere, koja su uglavnom provedena između 1960-ih i 1980-ih. Informacije, često nepotpune, raštrkane su diljem zemlje i još uvijek se digitaliziraju. Velik dio je zapečaćen otkako je predsjednik Volodimir Zelenski uveo izvanredno stanje na početku rata, piše Politico.
Čak i kad bi daljnja istraživanja potvrdila postojanje vrijednih mineralnih naslaga, njihovo vađenje potrajalo bi dugo i bilo bi skupo. Ukrajinski geološki institut (UGS) procjenjuje troškove iskorištavanja deset najvećih poznatih rudarskih objekata u Ukrajini na 15 milijardi dolara, što uključuje izgradnju rudnika, kamenoloma i oko 20 novih pogona za obradu. Primjerice, nalazište Novopoltavske, koje je prvi put otkriveno 1970. godine, istraženo je 1980-ih, ali od 1991. ondje nije bilo nikakvih razvojnih radova. Njegov razvoj zahtijevao bi ulaganja procijenjena na 300 milijuna dolara. Zasebno izvješće UGS-a karakterizira mjesto kao "relativno teško" zbog rizika od poplava i klizišta.
Razvoj infrastrukture u Ukrajini, čak i uz američka ulaganja, trajao bi godinama i vjerojatno bi bio manje učinkovit od slanja minerala u Kinu na preradu. U ulaganje treba uračunati i milijarde dolara potrebne za čišćenje zemlje od mina i eksploziva, što bi moglo potrajati više od desetljeća. Uz to, potrebno je izgraditi infrastrukturu za održavanje rudarskog sektora, od cesta do elektrana. Troškovi obnove Ukrajine procjenjuju se na 524 milijarde dolara u sljedećih deset godina, a to je otprilike iznos koji je Trump tražio kao kompenzaciju za potporu Washingtona. Zbog tehničkih izazova i uključenih troškova "ukrajinska nalazišta rijetkih zemnih elemenata možda neće biti isplativa za vađenje", zaključuje S&P Global, tvrtka za istraživanje tržišta.
Još jedna prepreka stoji između Trumpa i rudnih bogatstava Ukrajine – nekoliko obećavajućih nalazišta nalazi se na teritorijima pod ruskom okupacijom. Zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko, glavna pregovaračica za sporazum o mineralima, rekla je da je Rusija zauzela 350 milijardi dolara vrijedne ključne rezerve minerala i plina u zemlji. Postoje i druge procjene prema kojima je procijenjena vrijednost izgubljenih resursa znatno viša.
Trump bi mogao odlučiti povećati potporu Ukrajini i pomoći joj da vrati okupirani teritorij ili prihvatiti ponudu ruskog predsjednika Vladimira Putina da kupi minerale iz Rusije, uključujući one iskopane na okupiranim ukrajinskim teritorijima. Za američkog predsjednika ovo bi se moglo pokazati kao posao stoljeća ili bi mogao ostati s hrpom rudnika u koje nijedna američka tvrtka nikada neće htjeti investirati.
GALERIJA Spaljeni gradovi, djeca u skloništima, bezbrojni grobovi, krv i mnogo mnogo suza: Ovako u slikama izgledaju 3 godine brutalne ruske agresije na Ukrajinu
ovo sve kao da je bio trumpov plan-tražiti max, pa onda dobiti fer sporazum,a time i opravdanje pred MAGA glasačima da nastavi naoružavati Ukrajinu iako je u početku tvrdio da je s time gotovo, ali sad će to kao raditi u zamjenu za rudna bogatstva