POVIJESNA POSLASTICA

Je li nacionalizam, kako je to smatrao Einstein, dječja bolest društva i osip čovječanstva?

Foto: Luka Antunac/PIXSELL
Je li nacionalizam, kako je to smatrao Einstein, dječja bolest društva i osip čovječanstva?
06.02.2026.
u 17:17
Državni čelnici mogu biti manje ili više nacionalistički nastrojeni, ali se ne mogu odreći same ideje nacije kao temelja političke zajednice. Nacionalizam može mijenjati ton, ali ne i nestati

Nacionalizam se već više od dvjesto godina proglašava prolaznom pojavom. Intelektualci su ga redovito opisivali kao nerazvijeni skup emocija, kao nešto što pripada ranijim, nezrelijim fazama društva. Albert Einstein je govorio kako je “nacionalizam dječja bolest”, da su to “ospice čovječanstva”. I danas sve češće slušamo slične teze: kako ćemo, što dublje ulazimo u postdigitalno doba, svjedočiti postupnom brisanju državnih granica i zastarjelosti same ideje nacije.

U jednu ruku, današnja priča ne razlikuje se mnogo od one od prije stotinjak godina. Nacionalizam se i dalje opisuje kao iracionalni tribalizam, kao nusproizvod klasnih sukoba ili kao politička devijacija koja će s vremenom nestati. A ipak, unatoč svim tim prognozama, on i dalje strukturira moderni svijet. S jedne strane govori se o tehnokratskom društvu i nadnacionalnim rješenjima, a s druge strane nacionalizam svako malo “ponovno izbija”, i tako već gotovo dva stoljeća, u pravilnim povijesnim razmacima. Zašto?

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Ključne riječi


Komentari 2

Avatar rubinet
rubinet
18:22 06.02.2026.

U našem slučaju, hrvatskom, nacionalizam nas je (tijekom stoljeća pod tuđinskim jarmom) održao i na kraju stvorio pretpostavke za samostalnu državu. Jer svaka nacija mora imati svoju državu.