papir nije važan

Izvanbračni parovi diskriminirani i u odnosu na bračnu i LGBT zajednicu

Foto: Stringer/Pixsell
Izvanbračni parovi diskriminirani i u odnosu na bračnu i LGBT zajednicu
04.02.2014.
u 19:00
Dijele li zajednički stan nakon raskida, oboje plaća 5% poreza na nekretninu
Pogledaj originalni članak

Unatoč tome što se izvanbračna zajednica heteroseksualnih parova načelno tretira jednako kao brak, parovi koji žive zajedno, a papir im ne znači ništa diskriminirani su u brojnim životnim situacijama.

Porezni odbitak

Zorni je primjer žena koja se obratila Autonomnoj ženskoj kući Zagreb jer su i ona i njen partner nakon sporazumnog raskida 12-godišnje zajednice dijelili zajednički stečenu imovinu, konkretno stan, i oboje su morali platiti 5% poreza na nekretninu, tj. na svoju polovinu stana koji su zajedno kupili i otplaćivali! Rastavljeni bračni parovi takav porez ne plaćaju.

– Živimo u fami da su izvanbračne zajednice izjednačene u pravima s bračnim, ali to nije tako. Jedino kad u zajednici postoje djeca, ona imaju, srećom, sva prava. Partneri ne – govori Neva Tölle.

Kako novom Obiteljskom zakonu slijedi skoro drugo čitanje, AŽKZ je uz pomoć Ženske mreže izradio amandmane na OZ kojima žele dokinuti diskriminaciju izvanbračnih zajednica koje su sada u nepovoljnijem položaju i od istospolnih. Prijedlog novog OZ-a, baš kao ni postojeći OZ nije uredio pitanje jednakopravnog postupanja u odnosu na izvanbračne partnere u pitanjima posvojenja djeteta, rješavanja imovinskopravnih pitanja, poreznog statusa, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, nasljeđivanja, sustava socijalne skrbi.

(Foto: Davor Puklavec/PIXSELL)

– Trenutačno zakonodavno stanje dovodi do stalnih kršenja ljudskih prava izvanbračnim partnerima, osobito u području reguliranja poreznog statusa. Nepravedna i diskriminatorna rješenja generiraju sudske postupke koji će bez svake sumnje završiti ustavnosudskim odlukama kojima se potvrđuje kršenje ljudskih prava, sve s obzirom na presude Europskog suda za ljudska prava – govori Tölle.

Predlažu stoga da se uvrsti odredba da i izvanbračni partneri mogu posvojiti djecu, što je sada omogućeno bračnim partnerima, jednom od njih te samcu.

Traže isti porezni položaj koji se priznaje bračnim drugovima kad je riječ o porezu na nekretnine te svim poreznim i sličnim fiskalnim davanjima, kao priznavanje osobnog odbitka od poreza na dohodak za slučaj uzdržavanog izvanbračnog partnera. Ista prava traže i u slučaju uzdržavanja bivšeg izvanbračnog partnera. Treba ih se, nadalje, smatrati članovima uže obitelji pri naknadi u slučaju smrti ili invalidnosti bliske osobe, kao i pri nasljeđivanju. Žele da Obiteljski zakon propiše i dokazivanje izvanbračne zajednice – izjavom oba partnera ovjerenom kod javnog bilježnika, a u slučaju sumnje u izjavu ili u slučaju da nedostaje izjava oba partnera, u izvanparničnom postupku pred sudom.

– Nisam imala neugodnih iskustava, ali dobro bi bilo da se izvanbračni partneri negdje mogu potpisati: od danas smo skupa i sve što stječemo od danas zajedničko je – kaže pjevačica Maja Vučić koja je bila u izvanbračnoj zajednici.

Pravna nesigurnost

sasvim iskreno

Zašto (ne) ulazimo u brak? Evo što o tome kažu Mirela Holy i Bruno Šimleša!

Znamo da je u Hrvatskoj brak "zajednica žene i muškarca" jer je narod htio da tako piše u Ustavu. Znamo i da svaki treći brak završi razvodom. Zašto se ipak odlučujemo na brak i može li se veza nazvati "pravom" samo ako je potvrđena pred zakonom i (ili) Bogom? Ljubavolog Bruno Šimleša piše o svojim razlozima zašto je ozakonio vezu koja traje već 15 godina. Malo duže u vezi je Mirela Holy. Predsjednica stranke Orah život dijeli s partnerom Sinišom. Nisu konvencionalan par, piše Mirela, ali njihova veza ne razlikuje se od bilo koje ozakonjene.

Tako će vjerojatno i biti, ali ne ovim zakonskim izmjenama. Izvanbračne su zajednice pravno vrlo nesigurne, slaže se i dr. Branka Rešetar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Osijeku, voditeljica radne skupine za izradu novog Obiteljskog zakona.

– Nije se još ušlo u uređenje pravnih odnosa izvanbračnih zajednica koji su vrlo nesređeni jer upravo traje stručna znanstvena obrada tog područja. Kad ona bude gotova, ići će se u reformu. Najvjerojatnije će se i ti parovi morati registrirati radi pravne sigurnosti – rekla nam je dr. Rešetar.

>> 'Obitelj su bračne zajednice s djecom i samohrani roditelji'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

Avatar Perkovic Paraga
Perkovic Paraga
19:26 04.02.2014.

Izvanbračna zajednica heteroseksualnih parova "diskrimirana" ?? Pa ako im je to važno zasto su Izvanbračni ? Koliko god ih znam , svi nece u brak , da nebi preuzeli odgovornost , i tko im je oda kriv osim njih samih ?

DU
Deleted user
10:03 05.02.2014.

ako se njihov problem rjesava sa izlaskom pred maticara u cemu je onda problem......

Avatar adeodatus
adeodatus
09:41 05.02.2014.

Kakve veze imaju ljudska prava sa porezom?