'Izdržali smo jak udar nakon pada Vukovara i prešli u protunapad'

Devet poginulih i tri teško ranjena hrvatska branitelja tužna je bilanca događaja koji se zbio 4. prosinca 1991. u selu Komletinci na području današnjeg grada Otoka u istočnoj Slavoniji. Događaj je to o kojem najšira javnost u Hrvatskoj relativno malo zna, no mnogi koji su tih dana na bojištu istočne Slavonije branili domovinu znaju da se taj događaj s pravom ubraja među one koji bi se mogli okarakterizirati jednom od prekretnica u Domovinskom ratu. Tog 4. prosinca 105. brigada HV-a, zajedno s bojnom 109. vinkovačke brigade, nepotpunom 83. samostalnom zagrebačkom bojnom i grupom boraca HOS-a, borbenim djelovanjem zadala je težak udarac višestruko nadmoćnijem agresoru zaustavivši njegovo stalno napredovanje. O snazi i značenju udarca najbolje govori činjenica da nakon tog poraza neprijatelj više nije uspijevao proširiti okupirani teritorij. Svakog detalja te silovite borbe koja je trajala čitav dan i danas se živo sjeća brigadir Stjepan Ivanić, prvi zapovjednik brigade koji je na njezinu čelu ostao do 1993. Evocirajući uspomene objasnio je okolnosti u kojima su neprijatelju naneseni značajni gubici.

Nismo se povukli

– Padom Vukovara agresoru su se oslobodile znatne snage koje je pregrupirao za daljnje napredovanje u dubini teritorija. Tog 4. prosinca na području Komletinaca dogodio se silovit udar koji je bio samo nastavak trodnevnog topničkog djelovanja. Jak topnički napad u kojem je neprijatelj tukao iz svih raspoloživih oruđa, od minobacača do haubica i tenkovskih topova, započeo je već rano ujutro u 4.05 sati i trajao do 13 sati, a već u 14 sati započeo je silovit pješački napad. Brigada je tada u samo nekoliko minuta imala devet poginulih i trojicu teško ranjenih boraca. Neprijatelj je u tim trenucima na dva pravca uspio probiti prvu crtu obrane, nakon čega su očekivali naše povlačenje, no mi smo na oba pravca krenuli u žestok protunapad koji nisu očekivali. Uspjeli smo odbaciti njihove snage i nanijeti im znatne gubitke, što je nakon pada i tragedije Vukovara bilo pravo ohrabrenje – sjeća se Ivanić. Spominje i Vukovar pa ga pitamo nije li brigada trebala sudjelovati u obrani Vukovara i planiranom proboju.

– S tim zadatkom brigada je i poslana u istočnu Slavoniju u kojoj se sa svojim cjelokupnim borbenim dijelom nalazila od 16. studenog. No, nakon dolaska, snage brigade, iako je to bila prvotna namjena, ipak nisu angažirane na ojačavanju obrane Vukovara, ali ne zbog toga jer nisu bile spremne, nego jednostavno zato što druge postrojbe nisu uspjele razbiti agresorske snage na prilazima Vukovaru. Prema napisanoj zapovijedi nije ni bilo planirano da sudjeluje u proboju u prvom ešalonu, nego je planirano da poslije proboja zauzme poziciju Vukovar – Bogdanovci prema Marincima i osigurava koridor ulaska i izlaska u Vukovar iz smjera Vinkovaca preko Nuštra. To je jedina i prava istina vezana za sudjelovanje brigade u obrani Vukovara – ističe.

Kako se brigada uopće i našla na bojištu istočne Slavonije s obzirom na to da je nakon mobilizacije bila raspoređena na prostoru zapadne Slavonije?

– Uspjeh koji je 105. imala u operaciji ORKAN-91 bio je presudan da državni vrh donese odluku da se brigadu uputi na prostor istočne Slavonije. Neposredno prije toga smijenjen sam s mjesta zapovjednika i raspoređen na mjesto referenta u Glavni stožer. Predsjednik Tuđman osobno je tražio da me se vrati na mjesto zapovjednika i da s brigadom idem u istočnu Slavoniju – dodaje.

Sjećanje na heroje

O ratnom putu 105. bjelovarske Ivanić je još 2006. objavio knjigu pod nazivom “Da se ne zaboravi – 105. brigada HV-a u Domovinskom ratu” u kojoj su sačuvana svjedočenja o doprinosu ove postrojbe obrani Hrvatske. Od početka rata pa do veličanstvene pobjede u Oluji kroz brigadu je prošlo malo manje od deset tisuća branitelja, od kojih je život za obranu domovine položilo njih 91, dok ih je ranjeno bilo više od 350. Najviše poginulih brigada je imala na ratištima zapadne i istočne Slavonije, gdje je život izgubilo 36, odnosno 27 branitelja. Sjećajući se tih povijesnih dana, u Komletincima će biti održana komemoracija u spomen na sve poginule na tom bosutskom ratištu.

>>U Srbiji samo 2 posto ispitanika misli da je JNA bila okupator u Hrvatskoj