Kim Jong Un kontroverzni je vođa Sjeverne Koreje poznat po brutalnoj vladavini i razvoju nuklearnog oružja. On je nastavio dinastiju Kim koja vlada ovom izoliranom zemljom od njezina osnutka. Kao najmlađi sin Kim Jong Ila i unuk Kim Il Sunga, preuzeo je vlast 2011. godine s tek 27 godina, postavši tada najmlađi svjetski vođa. Njegova mladost i relativno neiskustvo u vođenju zemlje izazvali su brojne spekulacije i zabrinutost među međunarodnim promatračima o budućem smjeru Sjeverne Koreje. Unatoč svojoj mladosti, Kim je brzo konsolidirao moć, oslanjajući se na naslijeđe svoje obitelji i snažan aparat državne kontrole koji je već bio uspostavljen.
Rođen 1984. godine, Kim Jong Un je većinu svog ranog života proveo daleko od očiju javnosti. Obrazovanje je stekao u Švicarskoj, gdje je pohađao Međunarodnu školu u Bernu pod lažnim identitetom. Nakon povratka u Sjevernu Koreju, studirao je na Vojnoj akademiji Kim Il Sung u Pjongjangu. Godine 2010. njegov otac Kim Jong Il počeo ga je pripremati za nasljeđivanje vlasti. Nakon očeve smrti u prosincu 2011., unatoč mladosti i neiskustvu, brzo je konsolidirao moć postavši vrhovni vođa države. Pod njegovom vladavinom, Sjeverna Koreja je značajno pojačala represiju i nadzor nad stanovništvom. Režim je implementirao sve strože mjere kontrole, uključujući pojačanu cenzuru medija, ograničavanje pristupa internetu i stranim informacijama te intenziviranje nadzora nad svakodnevnim životom građana. Državni aparat je proširio mrežu doušnika i pojačao prisutnost sigurnosnih snaga, stvarajući atmosferu stalnog straha i nepovjerenja među stanovništvom. Ove mjere su dodatno učvrstile već ionako čvrstu kontrolu režima nad svim aspektima društva, efektivno gušeći bilo kakav oblik disidentstva ili kritike vladajuće elite.
Njegova vladavina obilježena je brutalnim čistkama političkih protivnika, među kojima se posebno ističe egzekucija vlastitog ujaka Jang Song Thaeka 2013. godine. Četiri godine kasnije, 2017. godine, svijet je šokiralo navodno naručeno ubojstvo njegovog polubrata Kim Jong Nama u Maleziji. Režim je dodatno pojačao kontrolu nad protokom informacija i kretanjem stanovništva, implementirajući stroge mjere nadzora i cenzure. Ograničen je pristup internetu, a korištenje stranih medija je strogo zabranjeno. Kretanje građana unutar zemlje podliježe strogim ograničenjima, dok je putovanje u inozemstvo gotovo nemoguće za većinu stanovništva. Ove mjere, zajedno s gotovo potpunim prekidom diplomatskih i ekonomskih veza s većinom svijeta, učinile su Sjevernu Koreju jednom od najizoliranijih zemalja, stvarajući informacijski vakuum koji režimu omogućuje potpunu kontrolu nad narativom i percepcijom stvarnosti svojih građana.
Kim Jong Un je također značajno ubrzao razvoj sjevernokorejskog nuklearnog programa. Pod njegovim vodstvom, zemlja je provela niz nuklearnih testova, razvila interkontinentalne balističke projektile i suočila se s međunarodnim sankcijama i dodatnom izolacijom. Unatoč međunarodnim sankcijama i izolaciji, Kim Jong Unova vladavina obilježena je i značajnim diplomatskim iskoracima, posebice u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama. Povijesni summiti s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom 2018. i 2019. godine predstavljali su presedan u odnosima između dvije zemlje. Prvi summit održan u Singapuru 2018. godine bio je prvi sastanak lidera ovih dviju zemalja u povijesti, dok je drugi u Hanoju 2019. godine dodatno produbio dijalog. Ovi sastanci, iako nisu doveli do konkretnih sporazuma o denuklearizaciji, otvorili su vrata diplomaciji i pokazali Kim Jong Unovu spremnost za sudjelovanje na međunarodnoj sceni, barem u ograničenom opsegu. Ipak, unatoč ovim naizgled pozitivnim pomacima, odnosi između Sjeverne Koreje i SAD-a ostali su napeti, a stvarni napredak u rješavanju ključnih pitanja poput nuklearnog razoružanja i ljudskih prava ostao je ograničen.
GALERIJA Pogledajte trening Sjevernokorejaca: Stotine bez majica skaču preko prepreka, a pušku zgrabio i Kim Jong-un
U posljednjih nekoliko godina, Kim Jong Un je značajno ojačao odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Njihova suradnja posebno se intenzivirala nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. U rujnu 2023. godine, Kim je posjetio Rusiju gdje se sastao s Putinom, što je označilo njihov prvi osobni susret nakon pet godina. Tijekom ovog posjeta, dvije zemlje su produbile svoje vojne i ekonomske veze, a posebno je značajna suradnja u vojnoj industriji. Međunarodni analitičari smatraju da Sjeverna Koreja opskrbljuje Rusiju streljivom i vojnom opremom za rat u Ukrajini, dok zauzvrat dobiva naprednu tehnologiju i ekonomsku pomoć. Prema izvještajima, Sjeverna Koreja je također poslala vojne jedinice u Ukrajinu koje pomažu ruskim snagama u različitim operacijama. Ovo savezništvo predstavlja značajan pomak u geopolitičkoj dinamici i dodatno komplicira odnose Sjeverne Koreje sa Zapadom.
Tijekom svoje vladavine, Kim Jong Un dao je nekoliko značajnih izjava koje oslikavaju njegovu političku filozofiju i pristup vladanju. "Nuklearno oružje je dragocjeno nasljeđe naših predaka i jamac našeg opstanka", izjavio je 2013. godine, naglašavajući važnost koju njegov režim pridaje nuklearnom programu. U kontekstu odnosa sa SAD-om, 2018. je izjavio: "Ako SAD nastavi s neprijateljskim akcijama protiv naše zemlje, morat ćemo odgovoriti na način koji će ih natjerati da požale." Posebno je upečatljiva njegova izjava iz 2019.: "Naša revolucionarna snaga jača je nego ikad prije, i nitko nas ne može zaustaviti u našem napretku."
Za razliku od svog oca, Kim Jong Un njeguje moderniji i pristupačniji javni imidž, što se ogleda u njegovom načinu odijevanja, javnim nastupima i interakcijama s građanima. Ova promjena u prezentaciji vrhovnog vođe dio je šire strategije režima da se Kim prikaže kao dinamičan i progresivan lider nove generacije. Oženjen je s Ri Sol Ju, bivšom pjevačicom koja je postala prominentna javna figura u sjevernokorejskim medijima, što predstavlja odmak od tradicije u kojoj su supruge vođa uglavnom ostajale u sjeni. Zajedno imaju najmanje troje djece, iako točan broj i identiteti djece ostaju predmet spekulacija međunarodnih promatrača zbog stroge kontrole informacija u zemlji. Ova obiteljska slika dodatno doprinosi Kimovom imidžu modernog vođe, istovremeno osiguravajući kontinuitet dinastije Kim.
Državni mediji sustavno grade njegov kult ličnosti, prikazujući Kim Jong Una kao vođu koji je blizak narodu i duboko razumije njihove potrebe. Propagandni materijali često ga prikazuju u interakciji s običnim građanima, posjećujući tvornice, škole i poljoprivredna gospodarstva, stvarajući iluziju pristupačnog i brižnog vođe. Međutim, ova pažljivo konstruirana slika u oštrom je kontrastu sa stvarnošću života u Sjevernoj Koreji. Iza fasade propagande krije se surova istina o zemlji u kojoj su sustavna kršenja ljudskih prava svakodnevica. Građani se suočavaju s ograničenjima osnovnih sloboda, uključujući slobodu govora, kretanja i pristupa informacijama. Istovremeno, većina stanovništva živi u uvjetima ekstremnog siromaštva, suočavajući se s kroničnom nestašicom hrane, ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi i nedostatkom osnovne infrastrukture. Ovaj dramatičan jaz između propagandne slike i stvarnosti života u Sjevernoj Koreji ilustrira dubinu manipulacije i kontrole koju režim provodi nad svojim stanovništvom.
Unatoč povremenim glasinama o zdravstvenim problemima i mogućoj nestabilnosti režima, Kim Jong Un i dalje čvrsto drži uzde vlasti u svojim rukama. Spekulacije o njegovom zdravstvenom stanju, koje se periodično pojavljuju u međunarodnim medijima, dosad nisu imale vidljivog utjecaja na njegovu poziciju. Štoviše, čini se da je svaki takav izazov samo učvrstio njegovu kontrolu nad državnim aparatom. Kim vješto nastavlja politiku svojih prethodnika, ali uz značajne modifikacije koje odražavaju njegove osobne ambicije i viđenje budućnosti zemlje. Te promjene, iako suptilne, osmišljene su s ciljem konsolidacije njegove moći i osiguranja dugoročne stabilnosti režima. Kroz kombinaciju brutalne represije, sofisticirane propagande i povremenih ekonomskih reformi, Kim je uspio očuvati svoj položaj vrhovnog vođe jedne od najizoliranijih i najzagonetnijih zemalja svijeta. Njegova sposobnost da balansira između očuvanja tradicije i uvođenja ograničenih promjena pokazuje se ključnom u održavanju stabilnosti režima unatoč teškim ekonomskim uvjetima i međunarodnim pritiscima.
VIDEO Vojska Južne Koreje objavila je video za koji kaže da prikazuje eksploziju sjevernokorejskog lansiranja satelita
Jedva cekam novi svjetski poredak Rusija, Kina, Sj Koreja, Iran, Hamas, 6 Africkih plemena, Hezbolah i opanak