Unatoč najavama mogućeg prekida napada na energetsku infrastrukturu, iz Ukrajine stižu upozorenja da Rusija ne namjerava odustati od udara koji ugrožavaju opskrbu stanovništva električnom energijom i grijanjem. Istodobno se nastavljaju napadi na Kijev, dok ukrajinske službe otkrivaju nove pojedinosti o zapadnim komponentama pronađenima u ruskom naoružanju. Najave američkog predsjednika Donalda Trumpa o energetskom primirju između Rusije i Ukrajine naišle su na oštre kritike u Kijevu. Oleksandr Merežko, predsjednik Odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta, smatra da takav dogovor nema nikakvo uporište u stvarnim zbivanjima te tvrdi da "postoji samo u Trumpovoj glavi". Prema njegovoj procjeni, ruski predsjednik Vladimir Putin nastavit će gađati ukrajinsku energetsku infrastrukturu, posebno u razdoblju niskih temperatura, kada prekidi opskrbe strujom i grijanjem najteže pogađaju stanovništvo.
Merežko je pritom podsjetio na teške okolnosti u kojima su Ukrajinci proveli prethodnu zimu, kada su ruski napadi na energetska postrojenja brojne građane ostavili bez osnovnih uvjeta za svakodnevni život. Govoreći o vlastitom iskustvu, istaknuo je koliko su posljedice razaranja bile ozbiljne. "Prošla zima bila je doista surova. U mom stanu nismo imali grijanje ni struju, nismo mogli čak ni zagrijati hranu. Bilo je iznimno teško, ali preživjeli smo", rekao je Merežko. Ukrajinski dužnosnik smatra da bi neposredan susret s posljedicama ruskih napada mogao utjecati na stajališta američkog predsjednika. Zbog toga je Trumpu uputio poziv da posjeti Ukrajinu i vlastitim očima vidi razmjere štete nastale tijekom rata. "Siguran sam da bi to sve promijenilo i poslalo vrlo snažnu poruku", poručio je, piše Reuters.
Sumnje u ruske namjere izrazio je i Kurt Volker, nekadašnji američki posebni izaslanik zadužen za pregovore o Ukrajini. Upozorio je da Moskva napadima na ključne energetske objekte nastoji "onesposobila električnu mrežu i sustav grijanja za zimu", čime dodatno otežava život ukrajinskom stanovništvu. Volker se osvrnuo i na političke okolnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, ocijenivši da na Trumpovu retoriku utječu domaći gospodarski problemi, ponajprije visoke cijene dizelskoga goriva. Prema njegovu mišljenju, američki predsjednik pokušava odgovornost za takvu situaciju preusmjeriti na druge, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "To Trumpu stvara mnogo brige. Cijene dizela ostaju visoke, on za to želi okriviti nekoga drugoga, a trenutačno želi okriviti Zelenskog", rekao je Volker. Dodao je da su za Trumpov politički nastup karakteristične ambiciozne najave i traženje odgovornih izvan vlastite administracije, ali upozorio da "to ne mijenja stvarni svijet".
Dok se raspravlja o mogućnostima zaustavljanja udara na energetsku infrastrukturu, ruske snage nastavljaju napadati ukrajinsku prijestolnicu. U kijevskoj četvrti Darnicki bespilotna letjelica pogodila je stambenu zgradu s 25 katova. U napadu je, prema dostupnim informacijama, poginula jedna osoba, dok su četiri ozlijeđene. Gradske vlasti izvijestile su da je zgrada oštećena na katovima od 11. do 15., a udar je izazvao i požar na automobilima parkiranima u njezinoj blizini. Na mjesto napada upućene su interventne službe. "Automobili u dvorištu također gore. Hitne službe su na putu prema mjestu događaja", objavio je kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko. Istodobno su ukrajinske obavještajne službe iznijele nove podatke o sastavnim dijelovima ruskih projektila. Analizom oborenih hipersoničnih raketa Kinžal, kako tvrde, utvrđeno je da sadrže više od 150 komponenti proizvedenih u SAD-u. Među pronađenim dijelovima nalazi se i regulator napona britanskog podrijetla. Ukrajinski stručnjaci također su identificirali komponente koje proizvode ruske tvrtke koje dosad nisu bile obuhvaćene međunarodnim sankcijama.
Upozorenja o sigurnosnim prijetnjama ne dolaze samo iz Ukrajine. Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je da se Njemačka suočava s "ratom iz sjene", upozorivši da je riječ o prijetnji koja svojim opsegom nadilazi ono čemu je zemlja bila izložena tijekom Hladnog rata. U takvim okolnostima hrvatski premijer Andrej Plenković ponovno je naglasio važnost nastavka međunarodne potpore Ukrajini. Pozvao je zapadne partnere, među kojima i Sjedinjene Američke Države, da ne odustanu od pomoći Kijevu dok se zemlja suočava s nastavkom ruske agresije.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov osvrnuo se na najavu američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem „energetskom primirju”, pritom kritizirajući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog njegove reakcije na tu inicijativu. Zelenski je, naime, izjavio kako ga je Trumpova objava iznenadila jer prethodno nije bio upoznat s njezinim sadržajem. Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s libanonskim ministrom vanjskih poslova, Lavrov je ustvrdio da ukrajinski predsjednik nastoji iskoristiti svaku priliku koja bi mu mogla omogućiti privremeni predah. "On želi iskoristiti bilo koje riječi, inicijative ili ideje koje dospiju u javnost kako bi, na ovaj ili onaj način, ostvario svoj interes za predah. Ne mislim da ga zaslužuje", rekao je Lavrov na konferenciji za novinare s libanonskim kolegom.
Njegova izjava uslijedila je nakon istupa Zelenskog na Varšavskom sigurnosnom forumu, gdje je ukrajinski predsjednik naglasio važnost konkretnih poteza usmjerenih prema smirivanju sukoba i jačanju sigurnosti. Zelenski je pritom poručio da su energetsko primirje, kao i druge mjere kojima bi se spriječila daljnja eskalacija, "doista potrebni ovdje, u stvarnosti, a ne samo na Truth Socialu". Time je upozorio da političke najave na društvenim mrežama moraju biti popraćene stvarnim djelovanjem.