Aktualna situacija u IDS-u, koji od posljednjih lokalnih izbora kada gubi povjerenje dijela birača i vlast u nekoliko općina i gradova, među kojima i u Puli, prolazi razdoblje intenzivne unutarstranačke konsolidacije, kulminirala je nedavno izlaskom istarskog župana Borisa Miletića iz IDS-a nakon što ga je stranka htjela disciplinirati zbog kršenja stranačkog Statuta. Istra tako prvi put otkad je Hrvatska samostalna formalno zapravo nema IDS-ova župana.
No bez obzira na političke pretumbacije u IDS-u, ova je stranka utkana u srž Istre, složili su se s ovom tvrdnjom i naši sugovornici, mahom ljudi koji su IDS osnivali 90-ih godina prošlog stoljeća, ili su bili dio toga vala, i koji su udarili temelje razvoju Istre da bude ono što je danas – najrazvijenija hrvatska županija u kojoj nezaposlenost nije problem, poželjna regija za život koja je i u turističkom smislu bila inovativna u mnogočemu; od vinskih i biciklističkih tura do razvoja elitnog turizma u unutrašnjosti. Ono što Istra danas ima, mnogi priželjkuju. Svi se slažu da je IDS udario temelje za razvoj današnje moderne Istre; od političara Ivana Jakovčića, Dine Debeljuha pa i do glazbenika Brune Langera, inače najžešćeg kritičara stranke. No razilaze se u mišljenju što je od tog početnog pokreta ostalo danas.
Istra se razvija i raste i dobro se živi, ali IDS je u recesiji: 'Stranka mora proći kroz čistilište'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Niste napisali koliko je Hrvatska i njeni graďani kroz ulaganje u njihov razvoj turizma doprinjela danaßnjem dobrom životu i napredku u Istri. Stara izreka kaže da je prvi milion naj teže smoći a ostali dođu daleko lakše. I umjesto daoni danas pomažu Slavoniju i Baranj u , oni se svaďaju oko plijena i rade protiv Hrvatske.