Od 1. siječnja bogata i uređena Švicarska otvorila je svoje tržište rada za Hrvate, što će, nažalost, utjecati na dodatno iseljavanje ljudi iz Hrvatske, osobito mladih koji se najlakše prilagođavaju novoj sredini.
Prema procjeni našeg poznatog demografa Stjepana Šterca, u sljedeće dvije godine u Švicarsku bi se moglo iseliti između 40 i 60 tisuća naših građana. Inače, u toj zemlji prema podacima švicarskog Saveznog ureda za statistiku iz studenog 2020. živi 28.966 hrvatskih državljana, no kako navodi i Državni ured za Hrvate izvan RH, prema procjeni hrvatskih katoličkih misija, veleposlanstva Republike Hrvatske u Bernu i hrvatske iseljeničke zajednice, smatra se kako Hrvata u Švicarskoj ima oko 80 tisuća.
Iselit će i do 60 tisuća Hrvata: Bogata zemlja otvara nam vrata, sprema se egzodus mladih
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Fino, otvara se mjesto za sto stisuca migranata s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike. Ma milina.