Trump opet mijenja ploču, prvo rekao da ne želi prekid vatre pa objavio: 'Postupno ćemo smanjiti akcije'

• Iran pokrenuo nove napade na zemlje Zaljeva
• Raste broj mrtvih u Iranu

23.30 -  Sjedinjene Države planiraju „postupno smanjivati” svoje operacije protiv „iranskog terorističkog režima”, objavio je Donald Trump u petak, samo nekoliko sati nakon što je izjavio da ne želi prekid vatre. „Vrlo smo blizu ispunjenju naših ciljeva dok razmatramo postupno smanjivanje naših sjajnih vojnih napora na Bliskom istoku u pogledu terorističkog režima Irana”, napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Govoreći o Hormuškom tjesnacu, morskom prolazu blokiranom od strane Irana kroz koji prolazi značajan udio svjetske trgovine energentima, Trump je rekao da će sigurnost plovidbe tamo morati osiguravati druge države. „Hormuški tjesnac morat će nadzirati i kontrolirati, ako će biti potrebno, druge zemlje koje ga koriste – što nije slučaj sa Sjedinjenim Državama!”, napisao je američki predsjednik. Trump je dodao da će SAD pomoći tim zemljama ako to one zatraže, no ustvrdio da „to neće biti potrebno jednom kad se iskorijeni iranska prijetnja”.

22.30 -  Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči optužio je britanskog premijera Keira Starmera da "dovodi britanske živote u opasnost" zbog sporazuma koji dopušta Sjedinjenim Državama da koriste britanske baze za napade na iranske položaje iz kojih se gađa Hormuški tjesnac.  Britanska vlada je u petak odobrila SAD-u korištenje vojnih baza u Britaniji za izvođenje napada na iranske raketne položaje koji napadaju brodove u ključnom prolazu za izvoz nafte i plina iz zaljevskih zemalja. Arakči je rekao da će Iran "iskoristiti svoje pravo na samoobranu". "Velika većina Britanaca ne želi imati ništa s izraelsko-američkim ratom s Iranom", napisao je Arakči na X-u.

"Ignoriranjem svojih ljudi, gospodin Starmer dovodi britanske živote u opasnost dopuštanjem korištenja britanskih baza za agresiju protiv Irana", dodao je. Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je britanski potez o korištenju baza "jako zakašnjeli odgovor." "Iskreno, malo sam ostao zatečen Velikom Britanijom - trebali su reagirati puno brže", rekao je Trump ispred Bijele kuće.

22.00 -  Britanska vlada u petak je Sjedinjenim Državama odobrila korištenje vojnih baza u Britaniji za izvođenje napada na iranske raketne položaje koji napadaju brodove u Hormuškom tjesnacu. Britanski ministri sastali su se u petak da bi raspravljali o ratu s Iranom i iranskoj blokadi Hormuškog tjesnaca, prema priopćenju Downing Streeta. "Potvrdili su da sporazum kojim SAD može koristiti britanske baze u kolektivnoj samoobrani regije uključuje američke obrambene operacije kojima bi se oslabili raketni položaji i sposobnosti za napadanje brodova u Hormuškom tjesnacu", navodi se u priopćenju.

Premijer Keir Starmer ovaj tjedan je rekao da Britanija neće biti uvučena u rat s Iranom. Prvotno je odbacio američki zahtjev za korištenjem britanskih baza za napade na Iran, rekavši da mora biti siguran da je bilo kakva vojna akcija zakonita. No Starmer je izmijenio svoj stav nakon što je Iran napao britanske saveznike diljem Bliskog istoka, rekavši da SAD može koristiti baze Fairford i Diego Garcia, američko-britanske baze u Indijskom oceanu. Američki predsjednik Donald Trump više je puta napao Starmera otkad je počeo sukob, požalivši se da ne čini dovoljno da mu pomogne.

21.00 -  Cijene nafte oscilirale su u petak na međunarodnim tržištima oko razine od 109 dolara, signalizirajući nervozu trgovaca nakon vala napada na energetsku infrastrukturu u zemljama uz Perzijski zaljev.  Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 50 centi višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 109,15 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 1,36 dolara i stajao je 97,50 dolara. Uzbunu na tržištima izazvao je ovaj tjedan izraelski napad na iransko plinsko polje Južni Fars. Američki predsjednik Donald Trump kritizirao je u četvrtak navečer izraelski napad, napominjući da je izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu rekao da ne napada energetsku infrastrukturu.

"Rekao sam mu 'nemoj to raditi' i neće", kazao je Trump novinarima u Ovalnom uredu. Teheran je već najavio da će na eventualni napad na energetsku infrastrukturu uzvratiti istom mjerom, pozivajući na evakuaciju područja uz petrokemijski kompleks Mesaieed, kompaniju Mesaieed i energetska postrojenja u Ras Laffanu u Kataru. Popis meta obuhvatio je i petrokemijski kompleks Jubail u Saudijskoj Arabiji, te plinsko polje Al Hosn u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Mete napada bila su u srijedu navečer i četvrtak ujutro plinska postrojenja u Kataru i rafinerija u izraelskoj Haifi. U petak ujutro iranski dronovi oštetili su i rafineriju Mina Al-Ahmadi i izazvali požar na nekoliko lokacija u postrojenju, izvijestio je Kuwait Petroleum Corporation u preliminarnoj procjeni koju je prenijela kuvajtska novinska agencija KUNA. Nitko nije ozlijeđen, dodali su.

Trgovci strahuju od novog vala napada koji bi mogli još više odgoditi normalizaciju opskrbe s Bliskog istoka. Iran je nakon američko-izraelskog napada krajem veljače preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom, europskim zemljama i njihovim saveznicima. Do nedjelje je kroz prolaz ipak prošlo otprilike 90 tankera, izvijestio je Lloyd's List, većinom u vlasništvu Irana, Kine, Indije i Grčke. SAD je u međuvremenu preko ministra financija Scotta Bessenta naznačio da bi uskoro mogao ukinuti sankcije na iransku naftu 'zaglavljenu' na tankerima kako bi osigurao bolju opskrbu tržišta i ublažio skok cijena. "Riječ je o oko 140 milijuna barela", napomenuo je Bessent u emisiji Fox Business Networka "Mornings with Maria".

Ministar energetike Chris Wright rekao je pak da bi, ako SAD odluči ukinuti sankcije na iransku naftu, neki azijski kupci mogli dobiti barele u roku od tri do četiri dana.  Kako bi zakočio rast cijena, SAD je već prošli tjedan izdao opću 30-dnevnu dozvolu za kupnju ruske nafte uskladištene na tankerima.  Zbog praznika u muslimanskom svijetu Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) nije danas objavila koliko je u četvrtak stajao barel košarice nafte njezinih članica. U srijedu cijena mu je iznosila 135,06 dolara. 

16:35 - Američka vojska šalje dodatne snage na Bliski istok, uključujući tisuće marinaca i mornara, izjavila su za Reuters trojica američkih dužnosnika. Prema istim navodima, riječ je i o raspoređivanju amfibijskog jurišnog broda USS Boxer, zajedno s njegovom ekspedicijskom jedinicom marinaca i pratećim ratnim brodom. Iako je Trump ranije izjavio da ne šalje nove snage i da takve poteze ne bi unaprijed otkrivao, izvori navode kako su pojedine postrojbe već krenule prema regiji, i to ranije od planiranog. Službene potvrde iz Bijele kuće i Pentagona zasad nema.

16: 30 -  Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u Bijeloj kući kako se SAD u sukobu s Iranom snalazi ‘ekstremno dobro’, tvrdeći pritom da je u svega dva dana uništeno 58 brodova. Dodao je kako je iranska mornarica raspolagala kvalitetnim brodovima, ali, prema njegovim riječima, nije ih znala učinkovito koristiti, te istaknuo snagu američke vojske koju je, kako kaže, ponovno izgradio. 

16:01 -  Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako je borba protiv mogućnosti da Iran dođe do nuklearnog oružja već ‘vojno riješena’, istodobno prozvavši saveznike iz NATO-a zbog, kako tvrdi, izostanka potpore. Posebno ih je kritizirao jer nisu sudjelovali u operacijama vezanima uz Hormuški tjesnac, nazvavši ih pritom kukavicama. ‘Ta je bitka sada vojno dobivena, uz minimalan rizik za njih. Istodobno se žale na visoke cijene nafte, ali ne žele pomoći u otvaranju Hormuškog tjesnaca’, poručio je Trump, dodajući kako se saveznici ne žele uključiti ni u, kako kaže, ‘jednostavan vojni manevar’ koji bi mogao stabilizirati tržište energenata. Naglasio je i da se NATO nije uključio u sukob s Iranom te ustvrdio da bi bez Sjedinjenih Američkih Država savez bio bez stvarne snage: ‘Bez SAD-a, NATO je tigar od papira. Nisu se htjeli uključiti u borbu kako bi spriječili nuklearno naoružani Iran.’ Trump od početka sukoba šalje neujednačene poruke, često mijenjajući ton i stavove čak i unutar istih obraćanja - od tvrdnji da je rat već dobiven, preko poziva saveznicima na pomoć, pa sve do isticanja da mu njihova podrška nije potrebna, uz istodobne kritike zbog njezina izostanka.

15:00 -  Iranski glavni vojni glasnogovornik, general Abolfazl Shekarchi, zaprijetio je napadima na američke i izraelske dužnosnike diljem svijeta. Poručio je da čak ni turističke destinacije "više nisu sigurne" za neprijatelje. 

„Od sada nadalje, na temelju informacija koje imamo o vama, čak ni parkovi, rekreacijska područja i turističke destinacije bilo gdje u svijetu više neće biti sigurne za vas“, objavio je Shekarchi u izjavi emitiranoj na iranskoj državnoj televiziji. Od početka američko-izraelskog napada na Iran krajem veljače, političari i sigurnosni dužnosnici upozoravaju na iranske uspavane ćelije koje bi mogle izvesti napade odmazde, na primjer u Europi i SAD-u. Time se namjerava provesti direktiva novog vrhovnog vođe, Mojtabe Khameneija.  Novi iranski vrhovni vođa pozvao je danas državne obavještajne službe da se obračunaju s "neprijateljima u zemlji i inozemstvu"

12:25 -  Donald Trump razmatra okupaciju iranskog otoka Kharg u Perzijskom zaljevu kopnenim snagama, objavio je američki portal "Axios". Trump želi okončati iransku kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, koji je ključan za globalno gospodarstvo. Blokada ove vitalne brodske rute uzrokuje brzi rast globalnih cijena energije.
"Želi otvoriti Hormuz. Ako mora zauzeti Kharg da bi to učinio, to će se dogoditi. Ako se odluči za obalnu invaziju, i to će se dogoditi. Ali ta odluka još nije donesena", rekao je visoki vladin dužnosnik za "Axios". Potencijalno osvajanje otoka Kharg odsjeklo bi Iran od 90 posto izvoza sirove nafte. Međutim, američke trupe tada bi bile još izravnije u dometu iranskih raketa. Operacija bi stoga započela tek kada američka vojska još više oslabi iransku vojnu infrastrukturu.

9:55 -  SAD i Izrael već su pokrenuli ofenzivu u Hormuškom tjesnacu koristeći niskoleteće mlaznjake i helikoptere Apache, izvijestio je "Wall Street Journal". Napadi su usmjereni na suzbijanje malih iranskih brodova i borbenih dronova. Više od 120 iranskih ratnih plovila oštećeno je ili uništeno u napadima, rekao je američki ministar obrane Pete Hegseth. 

06:40 - Kuvajtska naftna korporacija izjavila je da je rafineriju nafte Mina Al-Ahmadi ponovno u petak ujutro napalo nekoliko dronova, što je izazvalo požar u nekim jedinicama, izvijestila je Kuvajtska novinska agencija (KUNA). Prva izvješća sugeriraju da u napadu, koji je uzrokovao zatvaranje nekoliko jedinica, nije bilo ozlijeđenih. Vatrogasci su pokušavali staviti požar pod kontrolu, prema novinskoj agenciji.

Rafineriju nafte Mina Al-Ahmadi, koja se nalazi oko 40 kilometara južno od glavnog grada Kuvajta, također je u četvrtak pogodila dron. To se dogodilo nakon što su kuvajtske oružane snage izjavile da protuzračna obrana zemlje reagira na "prijetnje neprijateljskim raketama i dronovima", piše CNN.

06:20 -  Američka novinska agencija za ljudska prava (Hrana) objavila je ažuriranje o broju poginulih u Iranu, koji je, kako navodi, dosegao 3186 ljudi od početka rata 28. veljače.

Od poginulih, 1394 su civilne žrtve, uključujući najmanje 210 djece, navodi Hrana. 1153 su vojni žrtvi, dok je 639 smrtnih slučajeva još uvijek neutvrđeno.

06:15 - Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Saudijska Arabija i Bahrein prijavili su napade raketama i dronovima u posljednjih nekoliko sati. Ministarstvo obrane UAE-a kaže da trenutno odgovara na prijetnje iz Irana te je građanima reklo da bi mogli čuti sustave protuzračne obrane koji presreću napade. Kuvajt je također upozorio na eksplozije kao rezultat svog sustava protuzračne obrane i zamolio građane da se pridržavaju sigurnosnih uputa vlasti. Ministarstvo obrane Saudijske Arabije izvijestilo je o presretanju i uništenju još pet dronova u istočnoj regiji zemlje. Ministarstvo unutarnjih poslova Bahreina zamolilo je stanovnike da se upute na najbližu sigurnu lokaciju nakon što su se aktivirale sirene. Kasnije su dužnosnici rekli da je napad rezultat "iranske agresije" i da su šrapneli koji su pali uzrokovali požar u skladištu, javlja BBC.