PRESUDA USTAVNOG SUDA

I kad ga nazovu idiotom, za političara to ne mora biti uvreda

Foto: Filip Kos/PIXSELL/Slavko Midzor/PIXSELL
Hrvoje Hitrec i Stipe Mesić
Foto: Filip Kos/PIXSELL
Stipe Mesić
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Hrvoje Hitrec
05.02.2020.
u 18:51
Odluke Ustavnog suda obvezujuće su za sve sudove i na ovim će se odlukama izgraditi sudska praksa u području slobode izražavanja
Pogledaj originalni članak

Odluka kojom je Ustavni sud srušio presudu protiv književnika Hrvoja Hitreca, osuđenog jer je bivšeg predsjednika države Stjepana Mesića nazvao idiotom, u fokus je još jednom vratila kaznena djela protiv časti i ugleda i pitanje slobode govora u javnom diskursu. Ustavni sud se, naime, pozvao na dvije odluke Europskog suda za ljudska prava iz kojih proizlazi da se u političkim debatama moraju tolerirati i ovakvi izrazi, što znači da za političare vrijede nešto drukčija pravila nego za “obične građane”.

Sloboda političke debate

Ovom odlukom srušene su presude Općinskog i Županijskog suda u Zagrebu kojima je Hitrec proglašen krivim za kazneno djelo protiv časti i ugleda Stipe Mesića i osuđen na novčanu kaznu od 10.000 kuna. Hitrecova obrana pritom je primijenila vrlo zanimljivu taktiku, pozivajući se, među ostalim, na Dostojevskog i činjenicu da je izraz “idiot” u slučaju kneza Miškina imao pozitivnu konotaciju. Sudovi, međutim, nisu imali sluha za taj argument, kao ni za onaj da je Hitrec time želio reći kako je Mesićeva izjava na koju je reagirao bila besmislica. Bivšeg je predsjednika, naime, nazvao idiotom nakon što ga je novinar tražio da komentira Mesićevu izjavu da su branitelji okupljeni u Stožer za Vukovar isti kao srpski pobunjenici. Općinski sud je, međutim, kroz etimološku analizu “idiota” došao do zaključka kako “reći za nekoga u intervjuu da je idiot nikako ne može biti dobronamjerno ni simpatično”. Za pravo mu je dao i Županijski sud, no Ustavni je primijenio nešto drukčiji pristup.

U odluci koju je kao predsjednik vijeća potpisao predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović obrazlaže se da su, kada je riječ o izjavama danim u kontekstu političke debate o pitanju od javnog interesa prihvatljiva samo najnužnija ograničenja slobode govora jer je sloboda političke debate u samoj srži koncepta demokratskog društva.

“Stoga su granice prihvatljive kritike šire u slučaju same ličnosti političara nego kod privatnih osoba. Za razliku od privatne osobe, političar je neizbježno i svjesno otvoreniji za pomno ispitivanje svake njegove ili njezine riječi i djela i u skladu s time mora iskazivati veći stupanj tolerancije”, kaže Ustavni sud, pozivajući se na dvije presude Europskog suda za ljudska prava u slučajevima u kojima su političari bili nazivani “idiotom” i “mozgovnim invalidom”.

Ustavni suci utvrdili su da bi novčana kazna “mogla imati obeshrabrujući učinak i odvratiti podnositelja da kao član političke stranke slobodno izražava politička mišljenja i stavove”. Poruka Ustavnog suda je i da presuda Hitrecu pada jer redovni sudovi nisu uvjerljivo utvrdili postojanje prijeke društvene potrebe koja bi zahtijevala da se pravu privatnog tužitelja na zaštitu njegovog ugleda da prednost pred pravom podnositelja na slobodu izražavanja i općeg interesa za zaštitu slobode izražavanja.

Ustavni suci pozabavili su se i činjenicom da su sudovi u presudi Hitrecu istaknuli da je Mesić uglednik zbog brojnih funkcija na kojima je bio, te zaključili da je uglednik i Hitrec, kao hrvatski književnik, jedan od utemeljitelja i visokih dužnosnika HDZ-a, zastupnik u prvom sazivu Sabora, prvi ravnatelj HRT-a, ministar informiranja, aktivan u više stranaka (HDZ, Hrast).

“Dakle, može se ustvrditi da su i podnositelj i privatni tužitelj poznate javne osobe”, obrazlaže Ustavni sud, uzimajući u obzir i činjenicu da je spor nastao oko Vukovara i da su rasprave stoga bile emotivne.

Je li to presedan?

Sam Hitrec odluku Ustavnog suda nazvao je presedanskom, očekujući da će ona pomoći i novinarima koji su često pod udarom tužbi političara. Činjenica je, međutim, da ovo nije prva presuda u kojoj je Ustavni sud upozorio da političari i oni koji obnašaju javne dužnosti u raspravama o temama od javnog interesa moraju tolerirati i nešto teže kritike.

Da nije riječ o presedanskoj odluci, ističe i Miroslav Šeparović, koji podsjeća na to da je Ustavni sud prošlog ljeta donio niz odluka u kojima je zaključeno da je sloboda izražavanja jedno od temeljnih načela demokratskog društva, iako to pravo nije apsolutno. Tiče se to nekoliko odluka kojima su srušene presude u postupcima koje su protiv medija i novinara pokretali suci nezadovoljni njihovim izvještavanjem i komentarima.

Šeparović ističe da su odluke Ustavnog suda obvezujuće za sve sudove i očekuje da će se upravo na ovim odlukama izgraditi sudska praksa kada je riječ o slobodi izražavanja, dakle da će sudovi ubuduće provesti test razmjernosti između prava na slobodu izražavanja i zaštite ugleda osobe o kojoj se piše i govori.

Kaznena djela protiv časti i ugleda i sudska praksa vezana uz njih često su prepreka i prijetnja novinarskim slobodama. Pod pritiskom novinarskih udruga Vlada i Sabor su nedavno iz Kaznenog zakona izbrisali djelo teškog sramoćenja, no kleveta i uvreda su ostale u kaznenoj zoni. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković smatra, pak, kako daljnje intervencije u zakon nisu nužne te da je na sudovima da vode računa i svoju praksu prilagode odlukama Ustavnog suda.

Granice prihvatljive kritike

1. 

Proces je počeo kada je Hitrec komentirao Mesićevu izjavu da su branitelji okupljeni u Stožer za Vukovar isti kao srpski pobunjenici

2. 

Hrvoje Hitrec u obrani se pozvao i na Dostojevskog i činjenicu da je izraz “idiot” u slučaju kneza Miškina imao pozitivnu konotaciju

3. 

2019. Ustavni sud donio je niz odluka da je sloboda izražavanja temeljno načelo iako to pravo nije apsolutno

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.