Nautika je puno više od turizma, no unatoč ekonomskoj snazi sektor se razvija u okviru fragmentiranih politika, regulatornih okvira i podatkovnih sustava, bez jedinstvene razvojne strategije koja povezuje njegov puni potencijal, kaže se, među ostalim, u najnovijem Fokusu tjedna HUP-a. HUP je prvi put u sklopu Plave knjige sustavno mapirao više od 3200 tvrtki u nautici i povezao pet ključnih segmenata – proizvodnju i razvoj, servis, refit i održavanje, nautičku infrastrukturu, charter i povezane djelatnosti – u jedinstveni lanac vrijednosti. Ekonomsku snagu nautike potvrđuju rezultati za 2025. – 2,8 milijardi eura poslovnih prihoda, više od milijardu eura izvoza i 18.323 zaposlenih. Najdinamičniji dijelovi lanca su proizvodnja i razvoj te servis, refit i održavanje. No upravo u tim brzorastućim industrijskim segmentima postoji investicijski nesrazmjer – udio investicija u prihodima proizvodnje i razvoja smanjio se s 11,7 na svega 5,6 posto, dok u servisu i refitu iznosi tek 6,5 posto, naspram 33,8 posto u nautičkoj infrastrukturi i 31,5 posto u charteru.
Iz HUP-a kažu kako strateška prilika Hrvatske nije natjecanje s velikim europskim proizvođačima u obujmu serijske gradnje, nego razvoj specijalizirane brodogradnje, visokovrijednog refita, projektiranja, autonomnih i bespilotnih plovila, elektrifikacije, pomorske robotike i tehnologija dvojne namjene. Zimski refit produljuje sezonu, a jedna megajahta na zimskom remontu donosi 350.000 eura. Kad je riječ o charteru, Hrvatska ima oko 3760 plovila, u usporedbi s 2540 plovila u Grčkoj, ali ostvaruje manji prihod po plovilu i ima veće troškove poslovanja. Prosječna tjedna cijena plovila u Grčkoj iznosi 3682 eura, a u nas 2859 eura te smo uz visoke troškove vezova lani imali neto gubitak od 34,7 milijuna eura.
"Razvoj chartera mora se temeljiti na većoj vrijednosti po plovilu i gostu" kažu iz HUP-a – a ne toliko na daljnjem rastu flote. To traži cjenovno konkurentnije i dostupnije vezove, razvoj premium i crewed chartera (najma s posadom), dulje plovidbene programe, kvalitetniju predsezonu i posezonu, transparentnu kategorizaciju usluga, bolju zračnu povezanost i sadržajniju ponudu na kopnu, dok poseban potencijal predstavlja megajahtni charter, u kojem Hrvatska prema MYBA rezervacijama drži oko 12 posto tržišta.