Kolumna

Hrvatsko pitanje u BiH: Između deklaracija, stvarnosti i politike mogućeg

Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Hrvatsko pitanje u BiH: Između deklaracija, stvarnosti i politike mogućeg
23.06.2026.
u 08:28
BiH nije država u kojoj se ključna pitanja mogu rješavati jednostranim odlukama, a još manje odlukama donesenima izvan njezinih institucija. Njezin ustavni poredak počiva na složenom sustavu međusobnih suglasnosti, veta i kvalificiranih većina

Najnovija inicijativa Domovinskog pokreta o položaju Hrvata u BiH ponovno je otvorila temu koja se u hrvatskoj politici vraća gotovo ciklički. Svakih nekoliko godina raspravlja se o deklaracijama, rezolucijama i saborskim zaključcima kojima se želi potvrditi briga RH za Hrvate u BiH. Problem je što iskustvo posljednjih desetljeća pokazuje da između političke deklaracije i stvarne političke promjene stoji golema ustavna i politička prepreka.

BiH nije država u kojoj se ključna pitanja mogu rješavati jednostranim odlukama, a još manje odlukama donesenima izvan njezinih institucija. Njezin ustavni poredak počiva na složenom sustavu međusobnih suglasnosti, veta i kvalificiranih većina. Za ozbiljne promjene potrebna je podrška na više razina vlasti, a u Federaciji BiH gotovo je nemoguće provesti važnu reformu bez političkog dogovora hrvatskih i bošnjačkih predstavnika. Može se donijeti na desetke deklaracija, ali bez političkog sporazuma dvaju, odnosno triju naroda i potrebnih dvotrećinskih većina u parlamentima ništa se suštinski neće promijeniti.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Ključne riječi


Komentari 3

PA
PatMat
11:05 23.06.2026.

Odlazak i prisustvovanje u rimokatoličkoj, pravoslavnoj liturgiji ili u džamiji isto ne svrstava pojedinca kao Hrvata, Bošnjaka ili Srbina ili nešto četvrto. Krštenje u Rimokatoličkoj Crkvi se ne može koristiti kao dokaz da je netko Hrvat ili da je bio Hrvat ili bilo koja druga nacija. Zato je jedino pošteno rješenje preko jasno istaknutih nacionalnih pozicija na odgovarajućim izborima i prema tome formirati hrvatske državne pozicije. S vremenom možda se situacija ustabili i konvergira prema jednoj nacionalnoj poziciji ili se ovako nastavi sa tri ključne pozicije. Pričekajmo par stotina godina pa ćemo biti pametniji. Zato se fokusirajmo na poboljšanje standarda svih ljudi u BiH i neka Svevišnji odluči u kojem političkom i nacionalnom smjeru želi da BiH ide.

PA
PatMat
10:50 23.06.2026.

Kako i po kojim pravilima se tamo broje Hrvati i razlikuju od Srba i Bošnjaka? Popis stanovništva iz doba SFRJ se nemože uzeti kao legitimna politička referenca, a niti popisi nakon raspada SFRJ oni ratni ili poslijeratni. Popisi i izjašnjavanja na popisima nije legitimna politička referenca na kojoj se mogu raditi političke platforme o tome tko je i koliko ima Hrvata. Drugo lingvističke razlike ne postoje - po samom jeziku čak niti po melodičnosti ili intonaciji jezika nemoguće je razlikovati ljude u Bosni, čak niti iskusnom lingvističkom profesionalnom uhu, a kamoli prosječnom izvornom govorniku. Koje je riješenje da se pobroji koliko ima kojih - Hrvata, Srba, Bošnjaka ili ostalih? Demokratski izbori na državnim razinama za parlament i predsjednika. Svaki kandidat za parlament i predsjednika mora kod predaje kandidature izjasniti se dali se kandidira kao Hrvat, Srbin, Bošnjak. Vjerojatno će sam kandidat kroz kampanju to iskomunicirati, ali ta informacija će biti adekvatno prenesena biračima. Nakon izbora ako se kandidat kandidirao kao Hrvat, svi glasovi za tog kandidata se pribrajaju kao Hrvati. Isto tako za Srbe ili Bošnjake. Promjena pozicije može jednom u npr. 5 godina kao i kod nogometaša.

DI
dino60
09:47 23.06.2026.

Ako je Bosna i Hercegovina zemlja 3 konstituivna naroda i tako se deklarira onda su i Hrvati ravnopravni u tome društvu. Zašto da Bosanci većinom Muslimani kroje sudbinu Hrvatima kršćanima. Ako većina vodi državu, onda većina vodi i točka, ovako s Komšićem jugićom Hrvati moraju biti potlačeni. Samo zato što su muslimani manjina u zemlji koju s pripisali sebi. Ako je Nacija nosioc Ustava onda vjera s tim nema veze ima pravo da se propovjeda a ne ustave prema istoj pisati. Tko je činio Bosnu, Hrvati i Srbi i nešto Muslimana za koje je cijela Juga govorila Bosanci, sad od jednom se probudiše iz sna Muslimani i počeše vikati Bošnjaci, ništa od toga i te politike osim tavorenja u mjestu. Upravo i da jesu, Muslimani nisu ni po izgledu slični Turcima već su slični više Hrvatima, a klanjat to možeš naučiti svakoga. Po tome ako će mo po boji koże i puti pa više su Srbi tamnoputi nego Muslimani. Nadajmo se uskoroj promjeni.