Hrvatska među četiri zemlje s najkvalitetnijom vodom za kupanje

Prema najnovijim podacima za 2023. o kvaliteti vode u zemljama članicama EU, 85 posto ih je ocijenjeno izvrsnima za kupanje, a 96 posto smatra se sigurnima, ispunjavajući minimalne standarde za kvalitetu vode. Vodeće su zemlje Cipar, Austrija, Hrvatska i Grčka u kojima je 95 posto ili više voda ocijenjeno izvrsnim za kupanje. Hrvatska je na na 96,7 posto. Među zemljama s postotkom većim od 90 posto uz te četiri vodeće zemlje još su i Bugarska, Danska, Malta, Njemačka i Italija. Od susjednih zemalja, Mađarska je na 62,5 posto, a Slovenija na 78,7.

U izvješću se, između ostalog, navodi da su, nažalost, europski slatkovodni resursi pod sve većim pritiskom zbog klimatskih promjena, onečišćenja i neodrživog upravljanja vodama. U Europskom gospodarskom prostoru (EEA) je tijekom 2024. godine završila najveća procjena zdravlja europskih voda koja je pokazala da cilj postizanja dobrog statusa još uvijek nije ostvaren. Do 2021. samo 37 posto površinskih vodnih tijela u Europi ispunjavalo je standarde dobrog ekološkog statusa, a samo 29 posto postiglo je dobar kemijski status. Onečišćenja, posebno iz poljoprivrede i energetskog sektora, i dalje snažno ometaju napredak. Jedan od ključnih ciljeva jest osigurati da vode za kupanje budu sigurne za zdravlje ljudi.

Države članice, industrijski sektori, poljoprivrednici i građani moraju surađivati kako bi smanjili potrošnju vode, ograničili ispuštanje daljnjih onečišćenja i zaštitili slatkovodne ekosustave, navodi se u analizi. Svake godine milijuni turista uživaju u morima, jezerima i rijekama diljem Europe. Direktiva o vodi za kupanje glavni je zakonodavstveni okvir za praćenje kvalitete vode koji uključuje provjeru štetnih bakterija poput E. coli i crijevnih enterokoka koji mogu prouzročiti želučane probleme, infekcije uha i očiju te ozbiljnije zarazne bolesti. Otkako je prva Direktiva o vodama za kupanje uvedena prije gotovo 50 godina, kvaliteta europskih voda znatno se poboljšala, zahvaljujući i boljem pročišćavanju urbanih otpadnih voda i smanjenom onečišćenju diljem Europe. Unatoč tome, 1,5 posto voda u EU i dalje je ocijenjeno lošim za kupanje.

Kopnene vode općenito su slabije kvalitete od obalnih. Često se onečišćenje poveća nakon jake kiše i preplavljivanja kanalizacijskih sustava, budući da se neobrađena kanalizacija ispušta u vode za kupanje. Klimatske promjene vjerojatno će pogoršati probleme koji utječu na vodu za kupanje, navodi se u analizi. Otprilike 80 posto otpada na europskim plažama čini – plastika.

>>> FOTO Ovo je 10 država s najvećim zalihama zlata na svijetu, jedna je jako napedovala