Prelazak na obnovljive izvore energije ili zelena tranzicija glavna je tema kojom se svjetski politički lideri bave unatrag nekoliko godina. Na europskoj, ali i svjetskoj razini donose se nove odredbe i pronalaze načini kako čak i onim siromašnijim zemljama omogućiti što bezbolniju tranziciju. Jer, fosilna će goriva “presušiti”, a uz to su i veliki zagađivač okoliša. U potrazi za alternativama često se ističu sunce i vjetar, ali s napretkom tehnologije, očito je da će u igru biti uvedeni još neki obnovljivi izvori energije. Zapadne zemlje kao obnovljivi resurs za proizvodnju električne energije ozbiljno u obzir uzimaju geotermalne izvore, međutim, investicije u geotermalnu energiju iznimno su visoke, iako dugoročno isplative.
A kakvo je stanje u Hrvatskoj? Naša zemlja ima potencijal za iskorištavanje geotermalne energije, no zbog velikog početnog ulaganja kao investitori pojavljuju se samo velike tvrtke. Prije početka gradnje same elektrane, potrebno je provesti istraživanje geotermalnog resursa i dokazati njegovu komercijalnu iskoristivost. Potom se pristupa izradi istražne bušotine te eksploatacijskog polja, u sklopu koje se izrađuju dodatne bušotine potrebne za proces iskorištavanja geotermalnog resursa. Zadnja faza je postavljanje elektrane i potrebne infrastrukture, a svaka navedena faza zahtijeva velike investicije i dosta vremena.
Najrazvijeniji projekt geotermalne elektrane je GTE Zagocha u općini Čađavica kod Slatine gdje je planirana elektrana priključne snage 20 MWe. Riječ je o investiciji iza koje stoji tvrtka ENNA Geo koja posluje u sastavu ENNA grupe, domaćeg poslovnog sustava koji u fokusu ima obnovljive izvore energije i logistiku. Uz Zagochu, ENNA Geo kroz projektnu tvrtku Geo Power Babina Greda razvija i projekt geotermalne elektrane kod Babine Grede.
Visoki troškovi i slabe ili nikakve državne potpore
Projekt GTE Zagocha u višoj je fazi razvoja nego Babina Greda, a početkom ožujka ove godine na polju Slatina 2 dovršena je izrada prve eksploatacijske bušotine dubine 4582 metra. No, za nastavak projekta važna je potpora države kroz tzv. premijski model, odnosno sustav zajamčenih cijena kakav postoji u nizu europskih zemalja koje potiču ulaganja u geotermalne izvore.
- Njemačka sufinancira geotermalne elektrane na period od 20 godina sa zajamčenom cijenom od 252 eura po MWh. Italija daje zajamčenu cijenu na 25 godina od 200 eura po MWh. Zakonodavni okvir u Hrvatskoj postoji i po našem zakonu država bi poticaje davala 12 godina. No, ako Hrvatska želi geotermalnu energiju u elektroenergetskom miksu do 2030. godine, nužno je da ove godine budu raspisane kvote za geotermu, jer bez premijskih ugovora geotermalni projekti nisu bankabilni i ne mogu se dalje razvijati – upozorava direktorica tvrtke ENNA Geo Ivana Ivančić. Pritom napominje kako već godinu i pol dana imaju svu potrebnu dokumentaciju, ali još uvijek čekaju da HROTE (Hrvatski operator tržišta energije) raspiše javni poziv. A svako odgađanje javnog poziva, odgađa i realizaciju samog projekta. Geotermalna tehnologija je skupa; cijena realizacije geotermalne elektrane po MW-u priključne snage je 8,1 milijun eura, dok za usporedbu, za solare iznosi 0,5 milijuna eura. S druge strane, riječ je o tehnologiji koja ima brojne prednosti u odnosu na solarne ili vjetroelektrane.
Idealan obnovljivi izvor
Velika prednost geotermalne energije je što je dostupna stalno, 24 sata na dan, 365 dana u godini i ne ovisi o vremenskim uvjetima. Stoga geotermalne elektrane, unatoč manjim priključnim snagama u odnosu na vjetroelektrane i solarne elektrane, proizvode daleko najviše električne energije među obnovljivim izvorima energije.
Zbog konstantnog rada, geotermalna energija idealna je i za uravnoteženje elektroenergetskog sustava koji priključuje sve više nestabilnih obnovljivih izvora. Geotermalna elektrana može gotovo u realnom vremenu spuštati ili dizati kapacitet proizvodnje električne energije sa 100 posto na 30 posto kapaciteta, ovisno o potrebama elektroenergetskog sustava. Uz to, zauzima najmanje površine u odnosu na priključnu snagu; primjerice 10 puta manje površine nego solarna elektrana iste snage. Ne utječe na kvalitetu okolnih zemljišta, nema zagađenja, kao ni otpada koji bi trebalo sanirati. Lokalnoj zajednici donosi i nova radna mjesta, što pozitivno utječe na životni standard i razvoj gospodarstva pa i demografiju. U slučaju GTE Zagocha, nakon puštanja elektrane u pogon, dio prihoda idućih će 40 godina ići općini, državi i županiji. No, projekt kod Slatine trenutno stoji i čeka se raspisivanje javnog poziva
- Mi bez premijskog modela ne možemo naručiti opremu za elektranu koja se čeka minimalno 18 mjeseci, a ne možemo naručiti ni transformator koji se čeka dvije i pol godine. Nama svaki taj mjesec neobjavljivanja projekt gura u budućnost. Ako premijski natječaj ne bude raspisan ove godine, realizacija projekta neće biti moguća prije kraja 2029. godine – upozorava Ivana Ivančić iz Enne Geo.
Bez sumnje, Hrvatska ide stazama zelene tranzicije, a pritom ima veliku priliku iskoristiti svoje potencijale, od sunca, vjetra do geotermalne energije koja je ispod nas. Geopolitička neizvjesnost koja snažno utječe na sva tržišta proteklih nekoliko godina osvijestila je upravo stratešku važnost opskrbe energijom i koliko je bitna otpornost energetskog sustava. Stoga je od ključne važnosti da svi, od administracije do privatnog sektora surađuju i doprinesu otključavanju energetskih potencijala Hrvatske.
Sadržaj nastao u suradnji s ENNA grupom.