EKSKLUZIVNO U NOVOM BROJU VP MAGAZINA

Hrvatska građanska i seljačka zaštita - oružana sila Banovine Hrvatske

Foto: zbirka Krunoslava Mikulana
Vojna povijest
Foto: zbirka Martina Puharića
Vojna povijest
Foto: VL
Vojna povijest
31.10.2014.
u 14:21
Potražite novi broj Vojne povijesti na svim kioscima za 19,99kn
Pogledaj originalni članak

Ideja o stvaranju posebnih stranačkih naoružanih formacija HSS-a nije bila originalna jer su takve organizacije između dva svjetska rata postojale u svim europskim zemljama, a naročito su bile aktivne u susjednim državama. Iako su nam fašističke “crne košulje” i nacistički “jurišni odredi” najpoznatiji zbog svoje uloge u osvajanju vlasti u Italiji i Njemačkoj, takve su formacije imale stranke svih mogućih političkih nazora, od krajnje ljevice, do krajnje desnice. U Kraljevini SHS/Jugoslaviji najpoznatije su svakako formacije četnika, Narodne obrane, Organizacije jugoslavenskih nacionalista i Stojadinovićeva “Zelena garda”.

Nakon što se i predsjednik HSS-a Vladko Maček počeo priklanjati ideji da se utemelji formacija koja bi služila za zaštitu članova HSS-a i hrvatskih seljaka općenito, stvorena je 1935. godine u Zagrebu prva nenaoružana postrojba HSS-a pod nazivom “Mačekova garda”, na čijem čelu je stajao Zvonko Kovačević. U proljeće 1936. godine i službeno nastaje Hrvatska seljačka zaštita (HSZ) na čelu s Đukom Kemfeljom, u koju je trebalo unovačiti sve tjelesno sposobne Hrvate u starosti od 25 do 40 godina. Vlasti u Beogradu procjenjivale su godine 1937. da se u HSZ nalazi oko 14 tisuća ljudi, a najviše zaštitara bilo je u Donjoj Stubici (1445 ljudi), Koprivnici i Ludbregu (po 1200 ljudi). Do prve polovice 1938. godine HSZ je utemeljena u skoro svim kotarevima u kojima je HSS imao većinu, tako da je postojalo preko stotinu kotarskih odreda, dok je u 15 hrvatskih gradova utemeljena Hrvatska građanska zaštita (HGZ).

Tijekom 1936. godine beogradske su vlasti zabilježile još neke hrvatske paravojne postrojbe, ali nisu znale radi li se o posebnim i neovisnim organizacijama ili pak su to bile postrojbe HSZ pod drugim, lažnim imenima. U lipnju 1936. u selu Bistričko Podgorje (kotar Marija Bistrica) utemeljena je “Hrvatska vojska”, u srpnju 1936. nastala je “Hrvatska omladina” u selu Viškovci (kod Đakova), u rujnu i listopadu iste godine utemeljena je “Hrvatska narodna obrana” u selima Vrbanovac i Sesveta (u kotaru Ludbreg), a u selu Dubrovčanin (kod Klanjca) zabilježen je rad “Seljačke sloge – narodne zaštite”. Vlasti su dobile i informacije da se iz Austrije i Italije krijumčari oružje za potrebe HSZ te da bivši austro-ugarski časnici aktivno sudjeluju u izobrazbi tih postrojbi.

Nakon sporazuma Cvetković-Maček stvorena je 1939. godine Banovina Hrvatska koja je objedinila nekadašnju Savsku i Primorsku banovinu i još neka druga područja s hrvatskom većinom. Banovina je postupno preuzimala dio po dio državnih ovlasti i državnih službi – 1939. godine preuzima policiju te joj ponovno daje hrvatski naziv redarstvo (ukinut 1931. godine), godine 1940. preuzima polovicu nadležnosti nad tzv. “Finansijskom kontrolom” (s izuzetkom “Pomorske finansijske kontrole” koja je ostala u nadležnosti države), a 5. travnja 1941. potpuno preuzima žandarmeriju i vraća joj hrvatski naziv oružništvo. Hrvatska seljačka i građanska zaštita stječu legalnost i postaju pomoćnom oružanom i uniformiranom postrojbom Banovine Hrvatske.

Ovo je samo mali izvadak iz prvorazredne teme u novom broju VP-a o Hrvatskoj građanskoj i seljačkoj zaštiti koja je bila oružana sila Banovine Hrvatske od 1939. do 1941. godine. Prvi put je u ovom broju VP-a ta tema najopširnije dosad obrađena, pri čemu mislimo i na fotografije koje su jako rijetke i koje imate prilike vidjeti u magazinu. Sve zahvaljujući kolegi Krunoslavu Mikulanu i njegovim suradnicima kolekcionarima.

S ovim brojem krećemo s još jednim velikim serijalom, koji neće biti redoviti, iz broja u broj, nego će izlaziti u pojedinom broju, kad ga pripremi ekipa koja na njemu radi. A riječ je o serijalu u kojemu ćemo predstavljati potopljenu vojnu povijest istočnog Jadrana, i to u prvom redu potopljene brodove i zrakoplove za koje se malo zna ili se ne zna, pa čak ni među stručnjacima. U ovom broju ekskluzivno predstavljamo nedavno pronađenu olupinu njemačkog obrušavajućeg bombardera “Stuke” u podmorju otoka Žirja. Koliko to može biti atraktivno, najbolje svjedoče podvodne fotografije snimljene “Stuke”.

O ovome i mnogim drugim temama i pričama čitajte u novom broju VP-a koji je na kioscima od srijede 5. studenoga za samo 19,99 kuna!

Foto: VL

FINPEDIA DONOSI

Mirovina iz drugog stupa uvijek je doživotna, ali način isplate možete birati. Evo što sve treba usporediti

Koliki dio sredstava uzeti odmah, treba li zaštititi partnera, odabrati zajamčeno razdoblje ili mirovinu koja se usklađuje s inflacijom? Željka Bolfan iz Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva i Kristina Kozić iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva objašnjavaju odluke koje budući umirovljenici trebaju donijeti prije ugovaranja mirovine iz drugog stupa.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr