EKSKLUZIVNO U NOVOM BROJU VP MAGAZINA

Hrvatska građanska i seljačka zaštita - oružana sila Banovine Hrvatske

Foto: zbirka Krunoslava Mikulana
Vojna povijest
Foto: zbirka Martina Puharića
Vojna povijest
Foto: VL
Vojna povijest
31.10.2014.
u 14:21
Potražite novi broj Vojne povijesti na svim kioscima za 19,99kn
Pogledaj originalni članak

Ideja o stvaranju posebnih stranačkih naoružanih formacija HSS-a nije bila originalna jer su takve organizacije između dva svjetska rata postojale u svim europskim zemljama, a naročito su bile aktivne u susjednim državama. Iako su nam fašističke “crne košulje” i nacistički “jurišni odredi” najpoznatiji zbog svoje uloge u osvajanju vlasti u Italiji i Njemačkoj, takve su formacije imale stranke svih mogućih političkih nazora, od krajnje ljevice, do krajnje desnice. U Kraljevini SHS/Jugoslaviji najpoznatije su svakako formacije četnika, Narodne obrane, Organizacije jugoslavenskih nacionalista i Stojadinovićeva “Zelena garda”.

Nakon što se i predsjednik HSS-a Vladko Maček počeo priklanjati ideji da se utemelji formacija koja bi služila za zaštitu članova HSS-a i hrvatskih seljaka općenito, stvorena je 1935. godine u Zagrebu prva nenaoružana postrojba HSS-a pod nazivom “Mačekova garda”, na čijem čelu je stajao Zvonko Kovačević. U proljeće 1936. godine i službeno nastaje Hrvatska seljačka zaštita (HSZ) na čelu s Đukom Kemfeljom, u koju je trebalo unovačiti sve tjelesno sposobne Hrvate u starosti od 25 do 40 godina. Vlasti u Beogradu procjenjivale su godine 1937. da se u HSZ nalazi oko 14 tisuća ljudi, a najviše zaštitara bilo je u Donjoj Stubici (1445 ljudi), Koprivnici i Ludbregu (po 1200 ljudi). Do prve polovice 1938. godine HSZ je utemeljena u skoro svim kotarevima u kojima je HSS imao većinu, tako da je postojalo preko stotinu kotarskih odreda, dok je u 15 hrvatskih gradova utemeljena Hrvatska građanska zaštita (HGZ).

Tijekom 1936. godine beogradske su vlasti zabilježile još neke hrvatske paravojne postrojbe, ali nisu znale radi li se o posebnim i neovisnim organizacijama ili pak su to bile postrojbe HSZ pod drugim, lažnim imenima. U lipnju 1936. u selu Bistričko Podgorje (kotar Marija Bistrica) utemeljena je “Hrvatska vojska”, u srpnju 1936. nastala je “Hrvatska omladina” u selu Viškovci (kod Đakova), u rujnu i listopadu iste godine utemeljena je “Hrvatska narodna obrana” u selima Vrbanovac i Sesveta (u kotaru Ludbreg), a u selu Dubrovčanin (kod Klanjca) zabilježen je rad “Seljačke sloge – narodne zaštite”. Vlasti su dobile i informacije da se iz Austrije i Italije krijumčari oružje za potrebe HSZ te da bivši austro-ugarski časnici aktivno sudjeluju u izobrazbi tih postrojbi.

Nakon sporazuma Cvetković-Maček stvorena je 1939. godine Banovina Hrvatska koja je objedinila nekadašnju Savsku i Primorsku banovinu i još neka druga područja s hrvatskom većinom. Banovina je postupno preuzimala dio po dio državnih ovlasti i državnih službi – 1939. godine preuzima policiju te joj ponovno daje hrvatski naziv redarstvo (ukinut 1931. godine), godine 1940. preuzima polovicu nadležnosti nad tzv. “Finansijskom kontrolom” (s izuzetkom “Pomorske finansijske kontrole” koja je ostala u nadležnosti države), a 5. travnja 1941. potpuno preuzima žandarmeriju i vraća joj hrvatski naziv oružništvo. Hrvatska seljačka i građanska zaštita stječu legalnost i postaju pomoćnom oružanom i uniformiranom postrojbom Banovine Hrvatske.

Ovo je samo mali izvadak iz prvorazredne teme u novom broju VP-a o Hrvatskoj građanskoj i seljačkoj zaštiti koja je bila oružana sila Banovine Hrvatske od 1939. do 1941. godine. Prvi put je u ovom broju VP-a ta tema najopširnije dosad obrađena, pri čemu mislimo i na fotografije koje su jako rijetke i koje imate prilike vidjeti u magazinu. Sve zahvaljujući kolegi Krunoslavu Mikulanu i njegovim suradnicima kolekcionarima.

S ovim brojem krećemo s još jednim velikim serijalom, koji neće biti redoviti, iz broja u broj, nego će izlaziti u pojedinom broju, kad ga pripremi ekipa koja na njemu radi. A riječ je o serijalu u kojemu ćemo predstavljati potopljenu vojnu povijest istočnog Jadrana, i to u prvom redu potopljene brodove i zrakoplove za koje se malo zna ili se ne zna, pa čak ni među stručnjacima. U ovom broju ekskluzivno predstavljamo nedavno pronađenu olupinu njemačkog obrušavajućeg bombardera “Stuke” u podmorju otoka Žirja. Koliko to može biti atraktivno, najbolje svjedoče podvodne fotografije snimljene “Stuke”.

O ovome i mnogim drugim temama i pričama čitajte u novom broju VP-a koji je na kioscima od srijede 5. studenoga za samo 19,99 kuna!

Foto: VL

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr