Više od 450 milijuna građana Europske unije uskoro bi se moglo naći u svijetu u kojem novac više neće biti isključivo fizički. Do 2029., kako je potvrdila Europska središnja banka (ECB), digitalni euro postat će svakodnevica europskih potrošača, a njegova je priprema već daleko odmakla. Paralelno s time, stablecoini – digitalne valute čija je vrijednost vezana uz tradicionalne valute poput dolara ili eura – otvaraju novo poglavlje globalnog financijskog poretka.
Taj dvostruki zaokret u platnim sustavima – institucionalni, s jedne, i tržišni, s druge strane – mijenja monetarnu stvarnost Europe, pa i Hrvatske. Ideja o digitalnom euru nije marketinški trik, već strateški projekt očuvanja monetarne neovisnosti EU. ECB je od 2023. u takozvanoj pripremnoj fazi, čiji je cilj izraditi tehničku infrastrukturu i zakonodavni okvir. Digitalni euro zamišljen je kao centralnobankarski novac u elektroničkom obliku, siguran, stabilan i pod izravnim nadzorom Eurosustava – dakle, bez rizika koji karakteriziraju privatne kriptovalute. U izvješću objavljenom u srpnju 2025. ECB je potvrdio napredak u testiranju aplikacija i funkcionalnosti koje bi digitalni euro trebao nuditi: od off-line plaćanja do potpune zaštite privatnosti korisnika. Ono što zvuči kao tehnički projekt zapravo je politička strategija s ciljem da euro ostane globalno relevantan u digitaliziranoj ekonomiji.
Hrvati će među prvima birati – novac, kartica ili digitalni euro
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Uskoro bismo mogli ostati bez domaće nafte, što nakon toga?
Stručna javnost smatra da bi Agencija za ugljikovodike dugoročno mogla postati jezgra nove hrvatske energetske kompanije, sposobne ponovno pokrenuti sustavna istraživanja domaćih ležišta
Liječnik, ratnik, političar i strastveni kolekcionar: Od siromašnog djetinstva, preko rovova i operacijskih sala do Sabora
Rekao sam Milanoviću da nećemo podržati ni njega ni Karamarka za premijera jer dijele zemlju. I ostao dosljedan, za razliku od Mosta
Rješenje za porez na vikendicu za 2025. može kasniti i šest godina
Prva godina primjene Zakona pokazala je da je od 1,3 milijuna nekretnina koje su bile pod lupom poreznika njih oko 280 tisuća oporezivo
Dubrava nikad nije bila najopasniji dio Zagreba. Baš obratno. A danas izgleda bolje od centra
Kazališni redatelj koji iza sebe ima 139 predstava i više od tri stotine drugih projekata prije desetak dana imao je premijeru mjuzikla "Radio Dubrava". "Stari i poznati hitovi Prljavaca ionako drže vodu kao da su napisani danas, a nove pjesme su fantastično legle i postat će novi hitovi. Radili smo iz srca i duše, iskreno. Želio sam ispričati tu priču o svojem gradu, o Hrvatskoj, o sebi", kaže Krešimir Dolenčić
'Panenka? Pa ja sam mu obranio penal! Evo zašto više ne dolazim na tekme Dinama...'
Legendarni Dinamov golman Željko Stinčić u velikom intervjuu prisjeća se sjajne karijere i obiteljske tradicije, a otkriva zašto su ga se bojali protivnički napadači
Sačuvaj nas bože.