Kad se Filip Gašpar 2018. prvi put zbližio s političkim pokretom Alternativa za Njemačku (AfD), stranka je, kaže, izgledala “kao jedan start-up”. Po obrazovanju IT-jevac, on je sin hrvatskih gastarbajtera, rođen u Njemačkoj. Danas je ta krajnje desna njemačka stranka pobjednik s 44-postotnom podrškom birača u Saskoj-Anhaltu, a Gašpar je član AfD-a i politički savjetnik koji iza sebe već ima dosta iskustva rada s AfD-ovim zastupnicima u Bundestagu i u Europskom parlamentu.
- Rezultat je povijesni, ali njegovo značenje nadilazi jednu njemačku pokrajinu. Za mene je najvažnija poruka da AfD više nije stranka koja se zadovoljava položajem snažne oporbe. Mi se borimo za vodeću ulogu u njemačkoj politici i za priliku da preuzmemo odgovornost za upravljanje zemljom. Prema privremenim rezultatima, u pokrajini Saska-Anhalt osvojili smo gotovo 44 posto glasova, dok je CDU ostao na oko 17 posto. Prije pet godina CDU je imao oko 37 posto, a AfD oko 21 posto. Dakle, više smo nego udvostručili svoju potporu, dok je CDU izgubio više od polovice nekadašnjeg udjela. To nije uobičajena izborna promjena, nego preokret odnosa snaga između dviju stranaka - kaže Gašpar.
- Za mene osobno ishod ovih izbora znači puno. Član sam AfD-a i otvoreno stojim iza svojega političkog izbora. Naravno da osjećam ponos i zadovoljstvo. Ali najveće mi je zadovoljstvo to što se pitanje napokon pomiče s toga kako nas zaustaviti na to što smo sposobni napraviti. Želim da stranka kojoj pripadam dobije priliku pokazati da nije samo glas nezadovoljstva, nego da može ponuditi i provesti drugačiju politiku. Rođen sam u Njemačkoj, u obitelji hrvatskih gastarbajtera iz Bosne i Hercegovine. Zato budućnost Njemačke za mene nije apstraktna tema niti samo predmet profesionalnog interesa. To je zemlja u kojoj je moja obitelj gradila život. Ne vidim nikakvu proturječnost između svojega hrvatskog podrijetla i odgovornosti koju osjećam prema Njemačkoj. Ovaj rezultat doživljavam i kao potvrdu vlastitog političkog izbora, ali osobno će mi još više značiti kada budemo mogli pokazati konkretne rezultate u vlasti. Ne želim samo pripadati stranci koja je pobijedila. Želim pripadati stranci koja je znala što učiniti s tom pobjedom - kaže Filip Gašpar.
Po njemu, rezultat kakav je AfD postigao u Saskoj-Anhaltu, i rast podrške u anketama u drugim njemačkim saveznim pokrajinama, ne može se objasniti samo prosvjednim izjašnjavanjem birača. U anketama na saveznoj razini AfD je ispred demokršćanske unije CDU-a i CSU-a, uz potporu od oko 28 posto, pa naš sugovornik smatra da ne govorimo više samo o posebnosti istočne Njemačke, nego o stranci koja se natječe za prvo mjesto na razini cijele države. Trenutno je u Bundestagu, saveznom parlamentu, glavna oporbena stranka.
- Naravno da nezadovoljstvo dosadašnjom politikom ima važnu ulogu. Ali postoji razlika između birača koji želi kazniti vlast i birača koji u drugoj stranci vidi politički dom. Moja je procjena da sve veći dio naših birača pripada upravo toj drugoj skupini. Oni ne žele samo poslati poruku vladajućima. Žele promjenu vlasti i politike. Zato smatram pogrešnim pretpostavljati da će se ti ljudi vratiti tradicionalnim strankama čim im se ponudi nešto konzervativnija retorika. Biračima nije dovoljno da netko nekoliko tjedana prije izbora počne govoriti o kontroli migracija, sigurnosti ili jeftinijoj energiji. Oni žele vjerovati da će se nakon izbora donositi drugačije odluke. Političko povjerenje ne vraća se promjenom rječnika, nego promjenom postupanja - smatra. Uspješna pokrajinska vlada AfD-a promijenila bi i saveznu raspravu, dodaje, jer bi se umjesto apstraktnog pitanja smije li AfD vladati počelo razgovarati o konkretnom pitanju kako AfD vlada.
- Naravno, rezultat jedne pokrajine ne može se jednostavno preslikati na cijelu Njemačku. Razlike između pojedinih dijelova zemlje postoje i bilo bi neozbiljno zanemariti ih. Ali jednako bi neozbiljno bilo ovu pobjedu prikazati kao izoliran događaj koji ništa ne govori o saveznim političkim odnosima. Ona pokazuje koliko daleko AfD može doći kada birače uvjeri da predstavlja vjerodostojnu alternativu. Moje je tumačenje da tradicionalne stranke još nisu shvatile dubinu te promjene. Predugo su birače AfD-a doživljavale kao vlastite birače koji su privremeno otišli. Sada se moraju suočiti s mogućnošću da su mnogi od njih trajno promijenili političku pripadnost. To je mnogo ozbiljniji izazov od jednog lošeg izbornog rezultata - analizira.
- Za nas, međutim, ova pobjeda znači i odgovornost. Nije dovoljno govoriti da bi naša politika bila bolja. Moramo pokazati da možemo upravljati institucijama, provoditi program i odgovarati za posljedice vlastitih odluka. Birači od nas očekuju rezultate u pitanjima zbog kojih nam daju povjerenje, a ne trajno objašnjavanje zašto ih drugi sprječavaju. Naš cilj nije zauvijek komentirati odluke drugih stranaka. Naš je cilj donositi vlastite odluke i za njih odgovarati biračima. Ne želimo biti trajna oporba. Želimo preuzeti odgovornost za Njemačku - poručuje Filip Gašpar.
A što kaže na legitimne kritike na račun AfD-a kao stranke s neonacističkim elementima s jedne strane, i sa proruskim simpatijama s druge strane?
- Prije svega, odbacujem poistovjećivanje AfD-a s nacizmom, kao što odbacujem i tvrdnju da smo nekakva podružnica Moskve. Ali te dvije optužbe treba razdvojiti i na svaku odgovoriti sadržajno. Etiketa nije objašnjenje, a njezino ponavljanje nije zamjena za političku raspravu. Kao član AfD-a tražim da se o nama razgovara na temelju programa, odluka, parlamentarnog rada i konkretnih izjava. Ako netko ima ozbiljan prigovor, neka ga iznese precizno. Spreman sam o njemu razgovarati. Ali ne prihvaćam da se zahtjev za kontroliranim migracijama, sigurnošću ili zaštitom nacionalnih interesa sam po sebi poistovjećuje s nacizmom - kaže.
No, pokrajinska Služba za zaštitu ustavnog poretka klasificirala je ogranak AfD-a u Saskoj-Anhaltu kao potvrđeno desno-ekstremistički. Gašpar kaže da ne bježi od te činjenice. Iako tu ocjenu politički osporava, ne želi to prešutjeti niti tvrditi da ne postoji. Pa stoga nudi svoj odgovor i na to konkretno pitanje:
- Važno je objasniti što je ta služba i gdje se nalazi u državnom sustavu. U Saskoj-Anhaltu ona je odjel pokrajinskog Ministarstva unutarnjih poslova. Dio je izvršne vlasti, a njezini službenici podliježu službenim uputama nadređenih u okviru zakona. Dakle, nije riječ o neovisnom sudu niti o instituciji organizacijski odvojenoj od politički vođenog ministarstva. Moj je prigovor upravo institucionalan. Kada služba podređena ministarstvu donosi ocjene o političkim protivnicima stranaka na vlasti, legitimno je postaviti pitanje mogućeg političkog utjecaja. Ne prihvaćam da se takva pitanja unaprijed odbacuju kao nedopušten napad na institucije. Institucije se ne štite time što ih se izuzima od kritike, nego time što se njihovi argumenti mogu provjeriti. To samo po sebi ne dokazuje da je neka konkretna ocjena politički naručena. Službenici imaju zakonsku obvezu nepristranog postupanja, a rad službe podliježe parlamentarnom i sudskom nadzoru. Ali zakonska obveza nepristranosti i institucionalna neovisnost o vladi nisu isto. Upravo zato smatram da njezine ocjene treba razmatrati kritički, na temelju dokaza, a ne prihvaćati ih kao konačan odgovor na svako političko pitanje - govori Gašpar.
- Između procjene državne službe, argumenata na kojima ona počiva i tvrdnje da su cijela stranka ili svi njezini birači nacisti postoje važne razlike. Na tim razlikama inzistiram. Procjena mora biti podložna provjeri i osporavanju, a ne postati razlog da se rasprava o stvarnim političkim problemima unaprijed zatvori. Naravno da izborni rezultat ne oslobađa nijednu stranku odgovornosti za ono što njezini predstavnici govore i rade. Velik broj glasova nije imunitet od kritike. Ali ni kritičare ne oslobađa obveze da objasne zašto toliko ljudi glasa za AfD. Ako se cijeli odgovor svodi na osudu birača, onda se izbjegava razgovor o njihovim razlozima, iskustvima i očekivanjima - poručuje. Gašpar odbacuje i kritike o antisemitizmu u AfD-u i na to uzvraća podatkom da postoje i židovski članovi stranke, okupljueni u udruzi JAfD.
- Što se Rusije tiče, tu ne treba ništa skrivati. AfD zagovara ukidanje sankcija i poboljšanje odnosa s Rusijom. To nije izmišljotina naših protivnika, nego programsko stajalište koje trebamo objasniti i braniti argumentima. Međutim, iz toga ne proizlazi da svaku našu odluku određuju ruski interesi ili da prihvaćamo sve što radi Moskva. Kriterij kojim se vodim je: pridonosi li određena politika sigurnosti, gospodarskoj snazi i dugoročnim interesima Njemačke? Razgovor s Moskvom nije zakletva Kremlju. Kao što ni prijateljstvo sa Sjedinjenim Državama ne bi smjelo značiti obvezu prihvaćanja svake odluke Washingtona. Partnerstvo ne isključuje samostalno prosuđivanje, a diplomacija ne zahtijeva političku podređenost - kaže.
Ulrich Siegmund na dan izbora poručio je da želi razumne diplomatske odnose sa svim državama, bez ideoloških predrasuda, uz snažne partnere i slobodnu trgovinu. To je načelo s kojim se slaže i koje zastupa i naš sugovornik. Načelo prema kojem vanjsku politiku ne treba graditi na unaprijed zadanim simpatijama ili neprijateljstvima, nego na jasno određenim interesima i ciljevima.
- Njemačka treba biti sposobna razgovarati s Washingtonom, Moskvom, Pekingom, Jeruzalemom i drugim važnim partnerima, a pritom znati što želi postići. Dobar odnos s jednom državom ne mora značiti neprijateljstvo prema drugoj. Suradnja ne mora značiti poslušnost, kao što neslaganje ne mora značiti prekid svakog razgovora. Zato smatram da naša politika ne treba biti ni proruska ni antiruska po automatizmu. Ona prije svega treba biti pronjemačka. To znači da svaku važnu odluku moramo moći objasniti vlastitim građanima: što im donosi, koliko ih košta i čine li njihovu zemlju sigurnijom i snažnijom. Naša obveza nije slijediti interese Moskve, Washingtona ili bilo kojeg drugog središta moći. Naša je obveza prema njemačkim građanima. Želimo Njemačku koja surađuje, ali ne prima tuđe naloge; koja razgovara sa svima, ali samostalno odlučuje o vlastitim interesima - poručuje Gašpar.
Evo, razumno i odmjereno. Naprijed, AfD!