ŠIRENJE PROBLEMA

Hoće li Franck ili Vindija zbog Agrokora također tražiti pomoć?

Foto: Igor Šoban/PIXSELL
10.04 2017., Zagreb - Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic u Banskim se dvorima sastao s Koordinacijskim odborom banaka kreditora Agrokora. Ante Ramljak. Photo: Igor Soban/PIXSELL
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
05.04.2017., Zagreb - U sredisnjici Erste banke odrzan je sastanak bankara, dobavljaca Agrokora i celnika Agrokora. Marin Pucar. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
25.04.2017.
u 10:15
Dobavljači i financijske institucije teško prihvaćaju potpisivanje sporazuma o zamrzavanju naplate po mjenicama
Pogledaj originalni članak

Broj dobavljača i financijskih institucija koje su pristupile potpisivanju promemorije, odnosno sporazuma prema kojem bi se zamrznula naplata po regresnim mjenicama koja je zbog nemogućnosti plaćanja prebačena s Agrokora na dobavljače, povećan je, ali još uvijek manji od očekivanja. Dobavljači se teško odlučuju na potpis jer, kako neki kažu, tako će i službeno priznati da su oni dužnici. No, ako ne potpišu, financijske institucije mogle bi se odmah od njih naplatiti. Kako god, mnogi dobavljači uskoro bi se mogli naći u problemu pa će se uskoro početi razgovarati o rješavanju njihova problema.

Slab odaziv za potpisivanje

U ponedjeljak je potpisivanju pristupilo 16 financijskih institucija od njih 31, ali je udjel tih potpisnika u ukupnom dugu po mjenicama čak 73 posto, dok je na strani dobavljača potpisivanju pristupilo njih oko 70 od ukupno 175. Rok za potpisivanje, ali ne i službeni, bio je u petak, ali tada su još mnoge tvrtke sa svojim pravnicima proučavale učinke takvog potpisa te su i najavile da će odluku donijeti ovaj tjedan. Pravnici su im rekli da bi potpisom priznali da su oni dužnici.

No isto tako taj bi im potpis spriječio prisilnu naplatu od banaka ili faktoring društava do 31. svibnja, a vjerojatno i dulje, odnosno do isteka mandata izvanredne uprave. Tada bi, naime, na sebe dug preuzeo Agrokor, koji uostalom i jest pravi dužnik, samo je zbog nemogućnosti plaćanja po regresnom pravu dug prebačen na dobavljače. Neke dobavljače muči što će biti ako ni priča oko spašavanja Agrokora ne uspije, jer tada će se zbog tog potpisa financijske institucije naplatiti od njih. No taj će se scenarij dogoditi i ako ne potpišu sporazum. Zato je nekima jedino prihvatljivo rješenje da se Agrokor zaduži i plati taj dug po mjenicama. Jer u tom slučaju dobavljači ne bi trebali na sebe preuzimati rizik, pa makar taj rizik bio prijelazan. Zaduživati se u tu svrhu bilo bi Agrokoru gotovo neizvedivo. Uostalom, tek se pregovara o novom kreditnom aranžmanu za redovito plaćanje obveza i ulaganje u proizvodnju. Kredit od 80 milijuna eura od prije dva tjedna te redoviti prihodi dovoljni su do lipnja. A potrebno je izdržati sezonu.

Svi dobavljači nisu u istoj poziciji, no, kažu neki, cilj bi sada trebao biti isti – spašavanje gospodarstva. Jer problemi s početkom restrukturiranja tek bi mogli početi uzme li se u obzir da mnogi dobavljači imaju potraživanja od Agrokora s kojima će se teško nositi. Zato, gleda li se u budućnost, država bi već morala razmišljati o osiguranju novca kroz HBOR za one koji će zbog Agrokora imati problema s nastavkom poslovanja. Već je pogled uperen, kaže nam jedan analitičar, na zdrave tvrtke poput Podravke, Adrisa ili Atlantica koje bi mogle sudjelovati u tom restrukturiranju. No ta pomoć nikako ne bi trebala biti kroz vlasničko preuzimanje, jer bi tako samo na sebe mogle prebaciti probleme. Primjerice, proizvodi Kraša nisu konkurentni u Europi. Vindijina proizvodnja bijelog mesa nije profitabilna. Podravka, koja se na vrijeme proširila izvan regije, mogla bi pomoći kao konsolidator, ali ne upuštati se u vlasnička preuzimanja. Mogla bi pomoći Krašu ili Francku u distribuciji proizvoda, ili pomoći kroz proizvodnju. Jedino što bi bilo isplativo preuzeti, kaže nam sugovornik, jest Franckov čaj.

Pomoć u distribuciji proizvoda

Kakav god bude ishod u drugoj fazi, koja će uskoro uslijediti kroz restrukturiranje, neće biti lako. Ako uistinu obveze budu veće od imovine, dobavljači će morati pristati na otpis dijela duga. Isto što je na znanje kao mogućnost dao i Sberbank. Tek ćemo u idućim financijskim izvješćima vidjeti koliko će domaće kompanije – dobavljači Agrokora – odvojiti sredstava u rezervacije, kojima će ulagačima dati do znanja na koliki su otpis spremne. Uz mogući otpis, dijelom će se moći naplatiti kroz zamjenu obveza za imovinu Agrokorovih kompanija, a tek dijelom u novcu.

Pogledajte popis svih dobavljača Agrokora!

Popis banaka i factoringa društva

>> 'Žalosno je, u Bjelovaru smo imali 5 ministara i ni jedan nije pomogao da se Pevec sačuva, dapače'

>> Kolakušić izuzet iz stečajnog postupka protiv Konzuma jer je kritizirao lex Agrokor

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

Avatar ivo587
ivo587
10:49 25.04.2017.

Što očekivati od slučajne države u kojoj Todorić "prepustu" propalu firmu državi,a on 2015 skine hipoteku s Kulmerovih dvorai prepiše djeci znajući već tad da je propao , a dvirac je otet za Juge i sad nasljednica gđa Kulmer ne može do svoje imovine, jer je ti ok za ustavni sud. A Marić je dao 300000 jer kao nušta nije znao..

Avatar NenadNikolicZagreb
NenadNikolicZagreb
10:41 25.04.2017.

Vijesti da Agrokorova "nova" uprava prestaje uzimati robu od dobavljača kojima je Agrokor dužan, već traži izlaz u uvozu, jako je uznemiravajuća i potpuno je van ideja o zaštiti hrvatskih dobavljača zbog čega se umiješala i Vlada. Tako nema više jaja iz Stubice u Konzumu jer nova uprava Agrokora traži i dobavlja jaja iz uvoza a domaći proizvođač kojemu Agrokor duguje ide u prisilno smanjenje proizvodnje. Koji su ciljevi nove uprave, zaštita hrvatskih dobavljača ili zaštita nominalnog vlasnika, Todorića u situaciji kada je vlasnik godinama mimo dobiti izvlačio novac iz proizvodnih firmi na temelju ogromnih i izmišljenih "troškova upravljanja". I gdje je bilanca Agrokora za 2016. godinu? Ovo "raščišćavanje stanja" ne izgleda kako je javnosti prikazano na početku, Alvarez III je izgledao mnogo umješnije i poslovnije.

TM
trade_mark
11:09 25.04.2017.

ovo je sramota. za što su ljudi ginuli u ratu? zato da bi strukture omogućile bogaćenje odabranima čije će račune kasnije platiti narod. krasna država, krasno uređenje, živjeli domoljubi.