To da je desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sada već vrlo jasno najpopularnija stranka u svojoj zemlji ne čudi više nikoga. Dapače, slična je situacija i u Velikoj Britaniji gdje su u svim anketama prvoplasirani Reform UK i njezin lider Nigel Farage, dok je u Francuskoj na prvom mjestu Nacionalno okupljanje predvođeno Marine Le Pen. Drugim riječima, u svim najvažnijim zemljama Europe populističke su stranke najpopularnije, i to ne računajući Italiju u kojoj su one već sada na vlasti, kao što u tri dosad spomenute zemlje pokušavaju pobijediti na izborima. Posljednje ankete u Njemačkoj, agencije INSA, koje su pokazale da AfD ima podršku 26,5% birača, dok demokršćanski CDU ima 24,5%, govore vrlo mnogo o tomu gdje se Njemačka nalazi.
Kolumna
Histeriziranje o ekstremistima ne pomaže, za njih glasa trećina birača
Ako više od četvrtine Nijemaca glasa za AfD, znači da je ostatak Njemačke podcijenio tu stranku, ali i bijes birača prema političarima s centra i ljevice
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
AfD nije ekstremistička stranka jer bi je već zabranili Merkel-Merz lijevi demokršćani. Afd se može pobijediti jedino priznavanjem pogrešaka iz prošlosti i promjenama koje se ne naziru.