Kada je riječ o historiografiji, o vođi Seljačke bune iz 1573. Matiji Gupcu više je nepoznanica nego nepobitnih činjenica. Upitno je je li se uopće zvao Matija ili pak Ambroz, je li uistinu bio vođa seljaka ili je to ipak bio Ilija Gregurić, a nižu se i prijepori povjesničara je li se Gupčevo "krunjenje" usijanom krunom na Markovu trgu u Zagrebu uopće dogodilo. Također, brojni dokumenti upućuju na to da "zloglasni" velikaš Franjo Tahi (Tahy) zapravo uopće nije bio tako zloglasan kakvim ga se prikazuje, nego je zbog svog mađarskog podrijetla nekoliko stoljeća poslije iskorišten kao personifikacija arhineprijatelja obespravljenog hrvatskog čovjeka, a nikada nije dokazano ni da je na bilo koji način sudjelovao u Seljačkoj buni, pa ni u poznatoj završnoj bitki koja se odigrala negdje kod Stubičkih Toplica.
Gupca danas više ne prepoznajemo ni u kome, Tahija, pak, u mnogima
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Bezbroj puta sam posjetio Stubicu i uvijek me iznova fascinira to Augustinčićevo remek djelo u spomen na Matiju Gupca i seljačku bunu. Da toga nije, Tomašević bi tamo poslao nekog svog iz Možemo da nacrta mural sa Alanom Fordom i našara par grafita, ili da instalira stare kade kao na Cvjetnom trgu. Honorar bi jedino bio impresivan.