Srbija se suočava s ozbiljnom prijetnjom gubitka čak do 1,5 milijarde eura europskog financiranja, jer Europska komisija ozbiljno razmatra obustavu isplata zbog nazadovanja u demokraciji i vladavini prava. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos otvoreno je izrazila zabrinutost za stanje u Srbiji. "Sve smo više zabrinuti zbog onoga što se događa u Srbiji", rekla je za Politico, ističući probleme poput zakona koji potkopavaju neovisnost pravosuđa, obračuna s prosvjednicima te pritiska na neovisne medije. Komisija trenutačno procjenjuje ispunjava li Beograd još uvijek uvjete za isplate iz europskih financijskih instrumenata.
Posebno su sporna nedavna pravosudna reforma kojom se mijenja način imenovanja sudaca i tužitelja. Povjerenica Kos upozorila je da te promjene predstavljaju „ozbiljan korak unatrag“. Očekuje se da će Venecijanska komisija krajem ovog mjeseca ili početkom lipnja dati svoje stručno mišljenje o tim zakonima, a Bruxelles jasno poručuje da Srbija mora uskladiti svoje propise s tim preporukama ako želi zadržati novac. Unutar Europske komisije posljednjih tjedana raste pritisak za zadržavanje sredstava, otkrili su dužnosnici upućeni u pregovore. Europska unija već je Srbiji dodijelila stotine milijuna eura bespovratnih potpora, a na raspolaganju je stavila i znatno veći paket uvjetovan reformama. No strpljenje u Bruxellesu sve je tanje.
Sofija Todorović, direktorica nevladine organizacije za ljudska prava YIHR, upozorila je da su sloboda medija i vladavina prava u Srbiji na "životnoj potpori" zbog stalnog pritiska vlasti na novinare. "Pozivamo Komisiju da intervenira prije nego što u Srbiji zavlada gotovo potpuni mrak", poručila je.
S druge strane, srpski veleposlanik pri EU i glavni pregovarač Danijel Apostolović uvjeren je da do obustave financiranja neće doći. "Uvjereni smo da nećemo doći do te točke i da ne odustajemo od punopravnog članstva u Europskoj uniji", izjavio je. Beograd, kako kaže, ostaje u intenzivnim razgovorima s Bruxellesom i spreman je slijediti preporuke Venecijanske komisije čim one stignu.
Napetosti su se dodatno pojačale u prosincu kada je srpski predsjednik Aleksandar Vučić odbio summit EU-a i Zapadnog Balkana. Vučić, koji je održavao bliske veze s Moskvom tijekom cijelog rata s Ukrajinom, žalio se na spor tempo pregovora o članstvu u EU, navodi Politico.
U zajedničkom članku sa svojim albanskim kolegom u veljači rekao je da bi radije težio bližem gospodarskom usklađivanju s EU, poput pridruživanja jedinstvenom tržištu i zoni slobodnog putovanja, nego punopravnom političkom članstvu. Kos je odbacio te prijedloge , tvrdeći da bi za to još uvijek trebalo provesti značajne reforme. Zatim, prošlog mjeseca, Srbija se našla na meti kritika zbog izvješća o nasilju i nepravilnostima tijekom lokalnih izbora, uz policijsku raciju na sveučilište u kojoj su se stotine studenata sukobile s policijom. Dužnosnik EU-a rekao je da su se ti nedavni događaji, zajedno s kontinuiranom suradnjom Srbije s Moskvom, pokazali kao prekretnica u odnosima Bruxellesa s Beogradom i potaknuli pooštravanje stava izvršne vlasti EU-a.
Lova bačena u bunar.