Slovenski publicist i istražitelj Udbinih arhiva u Sloveniji Roman Leljak sastao se danas u Saboru s predstavnicima Mosta vezano uz najavu predsjednika Mosta Bože Petrova o potpunom otvaranju državnog arhiva do 22. prosinca 1990. godine. On im je prenio svoja iskustva vezana uz istraživanja arhiva u Sloveniji kako bi, kazao je, napravili što kvalitetniji prijedlog zakona.
- Prenio sam moja iskustva Mostu. Ne znam kakav je njihov prijedlog, sugerirao sam im da u njemu nositelje političkih dužnosti u Jugoslaviji izjednače s nositeljima političkih dužnosti u suvremenoj Hrvatskoj, tako da razina osobnih podataka bude jednaka za obje te kategorije, a ne da oni bivši budu više zaštićeni nego ovi danas – objasnio je Leljak nakon sastanka.
Mostov Nikola Grmoja kaže kako je Most većinu onoga što im je Leljak rekao već ugradio u svoj prijedlog zakona na kojem su radili posljednja dva mjeseca, dok će preostale sugestije uzeti u obzir.
Budući je premijer Andrej Plenković kazao kako će Ministarstvo kulture izraditi svoj prijedlog zakona, upitan je očekuje li u Saboru potporu HDZ-a.
- Ne znam što Ministarstvo kulture radi, čuo sam da planiraju nešto za treći kvartal ove godine, a to praktično znači da su sada krenuli u tom smjeru. Most ima gotov prijedlog zakona, a sve sugestije vladajućih i oporbe u pravcu otvaranja arhiva za sve zainteresirane rado ćemo uvažiti. Ne znam zašto HDZ ili SDP ne bi podržali naš zakon. HDZ će glasovati za naš prijedlog, uvjeren sam u to. Mislim da nitko normalan ne bi trebao biti protiv ovog prijedloga zakona – objasnio je Grmoja. Ministarstvo kulture, dodaje, radi sveobuhvatnu izmjenu zakona koja se ne tiče samog otvaranja arhiva, pa je zato Most sada svojim prijedlogom išao riješiti i taj aspekt vezan uz arhivsku građu.
Komentirao je i kritike struke da nije kontaktirana pri izradi zakona.
- Nismo radili cijeli novi zakon nego samo izmjene koje se tiču otvaranja arhiva do 22. prosinca 1990. Uzeli smo u obzir iskustva svih postkomunističkih država i zemalja u okruženju i mislim da je to jako kvalitetan prijedlog zakona. U saborsku proceduru ćemo ga poslati najvjerojatnije za desetak dana. Zaštit ćemo njima određene osobne podatke, ali nema razloga da štitimo one koje su bili na političkim dužnostima u bivšoj državi. Ja kao političar moram objaviti neke podatke koje ostali građani ne moraju. Svi koji se bave političkom djelatnošću moraju biti izloženi javnosti – smatra Grmoja koji je uvjeren da će taj prijedlog zakona, s obzirom da sadrži i objavu dijela osobnih podataka, izdržati provjeru na Ustavnom sudu.
- Znam da će biti onih koji će pokušati rušiti taj zakon, jer im vjerojatno ne odgovara da ti podaci budu javno dostupni – zaključuje Grmoja.
Ako MOSTovci provedu lustraciju imati će moj glas kao i velikog broja hrvatskih građana koji više od pola stoljeća čekamo istinu o titovim zločincima.