Vucelić i Grgić prisegnuli

Grmoja: Kirin traži faraonske ovlasti. Đakić: To je drsko, Virovitica nije grad slučaj

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
03.07.2019.
u 11:22
– HNS radi dobar posao, pa očekujemo da i ostali u Vladi podignu reformski tempo i rade svoj dio posla uz punu političku i moralnu odgovornost, ne prema nama nego prema svim građanima – rekla je Makar.
Pogledaj originalni članak

Ovotjedno saborsko zasjedanje započelo je polaganjem prisega novih zastupnika Vinka Grgića iz SDP-a te Damjana Vucelića iz Živog zida, nakon čega su zastupnici tijekom vremena za slobodne rasprave progovorili o raznim aktualnim temama.
Nakon što je HNS od premijera zatražio ostavku ministra uprave Lovre Kuščevića, a on im odgovorio da ne pristaje na ultimatume, HNS-ova Božica Makar danas je u Saboru govorila o relativiziranju moralne i političke odgovornosti zbog koje su građani izgubili vjeru u sustav.

– Reformski procesi moraju ići brže i hrvatski građani moraju znati što očekivati od Vlade. Politički prioriteti HNS-a jasno su definirani – porast plaća od 6 posto svih zaposlenim prosvjetarima, ukidanje nameta, smanjenje poreza i rezanje birokracije – kaže Makar te hvali poteze HNS-ovih ministara Predraga Štromara i Blaženke Divjak koji, tvrdi, "odlično rade svoj posao".

– HNS radi dobar posao, pa očekujemo da i ostali u Vladi podignu reformski tempo i rade svoj dio posla uz punu političku i moralnu odgovornost, ne prema nama nego svim građanima – rekla je Makar.

Mostov Nikola Grmoja osvrnuo se na današnju sjednicu Gradskog vijeća Grada Virovitice koju je sazvao gradonačelnik Ivica Kirin, sa samo jednom točkom dnevnog reda – Odlukom o ovlaštenju gradonačelnika – kojom predlaže sljedeće: "Ovlašćuje se gradonačelnik da sukladno odredbama ove odluke poduzme sve aktivnosti, donese potrebne akte, uključi potrebne tvrtke vezane za pružanje pravne pomoći i zastupanje Grada Virovitice vezano za sudske i druge postupke pred sudom i drugim tijelima i pravnim osobama, reviziju poslovanja, utvrđivanje financijskog stanja i poslovanja sukladno pozitivnim zakonskim propisima”. Odluka se predlaže nastavno na otkriće o nestanku 17 milijuna kuna iz gradske blagajne za koje se krivi bivšeg pročelnika za financije Grada Virovitice u Sinišu Palmu koji si je navodno upravo zbog toga nedavno oduzeo život.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica

– Neću danas govoriti o našem premijeru koji se u Bruxellesu borio za svoju karijeru i poziciju, to sam govorio prije, neću ni o ministru Kuščeviću koji je davno trebao otići jer je ukrao narodu referendum, ali to je problem HDZ-a i premijera. Govorit ću o slučaju nestanke novca iz gradske blagajne u Virovitici. Danas je sazvana hitna sjednica Gradskog vijeća sa samo jednom točkom dnevnog reda, odlukom o ovlaštenju gradonačelnika za upravljanje istragom o nestanku novca iz blagajne i smrti gradskog službenika. Umjesto da je tražio izuzimanje iz ovog predmeta, on traži faraonske ovlasti da upravlja cijelim postupkom i dodatno prikriva dokaze – kaže Grmoja koji sumnja da su tragovi kaznenog djela već ranije kontaminirani.

– Sada dodatno Kirin traži formalne faraonske ovlasti iako ih je dosad imao, treba nam pravi gazda da pomogne u rasvjetljavanju pravih istina, sada traži da ga se ovlasti za sve postupke. Iskreno, osobno se pribojavam za Kirina, hoće li se slomiti pod teretom novih obveza i ovlasti, teško da će ikoga obavještavati o svojim potezima, teško je vjerovati da kroz godine nije primijetio nestanak novca – kaže Grmoja koji kaže kako je Mostov gradski vijećnik jedva podnio kaznenu prijavu protiv gradonačelnika koliko je cijela ova priča netransparentna.

HDZ-ov Josip Đakić uzvratio je kako treba pojasniti "poluistine" koje Grmoja iznosi.

– Grad Virovitica nije grad slučaj niti bi trebalo prozivati Kirina za ono što se dogodilo. Jasne su činjenice što se točno dogodilo, govore o tome i poruke koje je pokojnik za sobom ostavio, jednu u uredskom stolu, drugu u automobilu. Danas govoriti o tome da se Kirin želi miješati u istragu drska je i bezobrazna konstrukcija koja nikako ne stoji, njegova dužnost bila je prijaviti djelo kad je za njega doznao, i to je odmah napravio čim ga je direktorica banke pitala o sumnjivim transakcijama gradskog novca na rukometni klub, tada se sve otkrilo – kaže Đakić koji misli da su istražni organi trebali iznijeti koju informaciju više u javnost kako bi priča bila kristalno jasna.

– Postoji odgovornost banke i HNB-a, zna se tko mora pratiti tijekove novca. Današnja sjednica sazvana je u cilju da se angažira odvjetnička kuća da se šteta naplati od bankarskog sektora, to je jedino što Kirin želi, državna revizija će učiniti svoje, ne Kirinova revizija, trebalo bi biti jasno što se dogodilo – ustvrdio je Đakić optuživši Grmoju za politiziranje poručivši mu kako je svima jasno da se "Most srušio".

SDSS-ov Milorad Pupovac govorio je obespravljenim gradovima koji trpe nejednakost i ispod su granice siromaštva.

– Tu se misli na tri socijalne skupine, prvo su mladi, pa stari i žene. Što se tiče mladih, svaki treći mladi je bez posla, 30,7 posto mladih do 29 godina bez posla je, čak 60 posto mladih mlađih od 31,8 godina živi s roditeljima, što je znatno više iznad europskog prosjeka. Zato ne zasnivaju obitelj, ne rađaju djecu, muči ih visok postotak nezaposlenosti, loše plaćeni poslovi koje rade i nestalni poslovi koje uspijevaju dobiti. Posebno je pogubno da najmlađe generacije ne uspijevaju biti uključene u tržište rada, bilježimo rapidan pad kulture rada. Zato što dugo čekaju na posao, mnogi odlučili iseliti. Što se starih tiče, prosječna mirovina je 2688 kuna, a ona nije pravi indikator stanja. Gotovo 217 tisuća umirovljenika prima mirovinu od 1700 kuna, što je za jednog umirovljenika samca gotovo na granici siromaštva. Još jedan pokazatelj, u posljednje tri godine nije sagrađen nijedan dom za umirovljenike i nemoćne osobe, prosječna dužina čekanja na dobivanje doma je 10-12 godina – nabraja Pupovac.

Gotovo 20 posto ili 278 tisuća zaposlenih radnika radi povremene privremene poslove, sezonski rad ili rad na određeno vrijeme pa se čudi što su svi iznenađeni iseljavanjem kada je u tim zemljama, gdje mladi odlaze, postotak onih koji rade na određeno gotovo dvostruko manji nego u našoj zemlji.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sabor - sjednica

HSS-ov Damir Vlaović kaže da bi se u Saboru trebalo raspravljati o problemu vremenskih neprilika i klimatskih promjena, gdje nedovoljno činimo da preveniramo štete na imovini, poljoprivrednim kulturama i svemu onome što je ovih dana stradalo.

– Neprihvatljivo da se poljoprivredne proizvođače tjera samo na osiguranje usjeva kad osiguravateljske kuće ne ispoštivaju ono dogovoreno i isplate jako malo za naknadu štete, iako nikakva financijska naknada ne može nadoknaditi izgubljeni urod, ali i izgubljeno tržište budući da će kupci tražiti nove dobavljače. Nisu nabavljene ni rakete protiv tuče, tko će za to odgovarati? – kaže Vlaović koji se pita i je li u interesu RH da se proizvodi hrana ili ne. Iako smo, objašnjava, u punom jeku žetve žitarica, ječma, još nisu definirane cijene, pa su proizvođači prepušteni tržištu i velikim lobijima.

– Spominju se cijene od 0,90 do 1,20 kuna, a vani na burzi one su više od 1,30 kuna. Radi se nepoštena trgovačka praksa, tjera ih se da predaju urod, pa ih se ucjenjuje da prodaju po 1,20, a troškovi proizvodnje iznose 1,30. Zato pozivam ministra da pozove OPG-ovce i vlasnike silosa i pokuša intervenirati da se opet ne opljačkaju proizvođači s tako niskom cijenom pšenice jer će proizvođači odustati od proizvodnje – rekao je Vlaović.

IDS-ov Emil Daus zapitao se tako što država čini za mlade, ima li kakav plan za budućnost, gdje vidi Hrvatsku u budućnosti.

– Očito takvog plana nema, jer da ima, stvari bi izgledale drukčije, nemamo sustavni pristup, sve ovisi o pojedincima. Treba nam društveno-politički konsenzus, uključivost, a ne isključivost – kaže Daus. Govori o održivoj poljoprivredi te naglašava kako ne možemo konkurirati veličinama, ali možemo kvalitetom i posebnošću, jer u tome mnoge mlade obitelji mogu pronaći svoju budućnost. Mogu je pronaći, nastavlja, i u IT sektoru, no i on nam trenutačno počiva na entuzijastičnim pojedincima.

– Ne računajmo na pojedince, to su individualni pozitivni bljeskovi, ali to nije sustav. Pričam o zajedničkom nacionalno-političkom konsenzusu, ulaganju u infrastrukturu, u mlade kadrove, pričam o tome da mladima vratimo nadu i dostojanstvo. Još nije kasno, ali samo ako krenemo odmah – poručuje.

Nezavisni Marin Škibola upozorio je na devastirano riječko priobalje koje je, tvrdi, zapušteno, neodržavano.

– Jedino Rijeka nije uredila svoje priobalje, pa je nemoguće dobiti vez za barku. Oni koji hoće početi s nautičkim ili kruzer poslom u problemu su. Riječkom priobalju nedostaje infrastruktura i uređenost, to je nemar prema građanima i nautičarima, uz devastiranu obalu Rijeka nema nijednu benzinsku crpku za plovila, a uza sve dizalice, nema nijedne za dizanje privatnog plovila. Zato
pozivam Vladu da hitno sanira ovu ekološku bombu, Inu u Mlaki te gradonačelnika Vojka Obersnela da podnese ostavku – rekao je Škibola.

HDS-ov Branko Hrg progovorio je o smanjenju PDV-a, koje sad traže i ugostitelji. Podsjetio je kako se u trgovinama nisu smanjile cijene nakon smanjenja PDV-a na neke prehrambene artikle, vjerojatno je znatno povećana dobit onih koji se bave trgovinom, što je u redu, ali nismo postigli efekt smanjenja cijena i povećanja plaća zaposlenih u tom sektoru.

– Sad u turizmu traže da se smanji PDV, pa se treba vratiti analizama kad je taj PDV bio smanjen i vidjeti koliko su rasle plaće, koliko su usluge pojeftinile, pitanje je moraju li te cijene biti tako visoke. Želim prenijeti poruku resornom ministru financija da se dobro analizira je li stvarno potrebno imati diferencirane stope PDV-a, je li bolja varijanta da PDV bude ujednačen, a da se sav taj novac usmjeri i uloži u plaće ljudima. Danas se stalno govori kako nema radne snage, ljudi odlaze, neće raditi za male plaće... Neki dan razgovaram s jednim mladim Križevčaninom koji je majstor, Otišao je u Njemačku, ima plaću koliko je imao u kunama u Hrvatskoj, toliko sad zarađuje u tisućama eura u Njemačkoj. On i žena bi se rado vratili, planiraju se vratiti, spremni su raditi i za malo manju plaću, ali ona mora biti dovoljna za život. Trebamo imati mjere koje će ići izravno prema građanima i njihovim plaćama, samo tako možemo graditi socijalni mir i bolju klimu u društvu, stvarati ozračje zadovoljstva življenja u Hrvatskoj – zaključuje Hrg.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

PE
peronja
12:53 03.07.2019.

dobro veli Hrg, cijene su gotovo iste kao i prije smanjivanja PDV-a.