Grabar-Kitarović u BiH na vrhuncu krize

Još se nisu u Sarajevu kod dijela bošnjačke javnosti stišali prijepori o tome je li trebala u Ankari ‘posredovati’ u približavanju Bošnjaka i Hrvata koji razmjenjuju oštru retoriku o izmjeni izbornog zakonodavstva, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović već sutra stiže u glavni grad BiH. Ondje će je dočekati prosvjednici okupljeni u udruženje Bošnjački pokret za ravnopravnost koji predvodi bivši dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA) Sejfudin Tokić koji Grabar-Kitarović uspoređuje s pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom i njegovom navodnom agresorskom politikom tijekom rata.

Istoga dana na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH upravo je na dnevnom redu prijedlog izmjena Izbornog zakona koje su predložile hrvatske, ali i bošnjačke stranke što je svojevrsni Dan D za sve buduće procese. U tjednu velikih političkih prijepora, entitet FBiH nalazi se pred kolapsom zakonodavne vlasti, a u Hercegovini su na dva mjesta oskvrnuti križevi s ispisanim porukama o Herceg-Bosni te nasilno uklonjene zastave. 
U međuvremenu bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović ipak se usprotivio da se Grabar-Kitarović uskrati dobrodošlica, što su od njega tražile oporbene stranka s bošnjačke ljevice, a predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog Sabora BiH Božo Ljubić ipak očekuje da će predsjednica ‘prijateljske države biti dočekana u prijateljskom ozračju’. 


Iste greške iz Jugoslavije

Unatoč pripremljenom folkloru, ovaj posjet bit će vjerojatno prethodnica puno šire političke i diplomatske akcije SAD-a i EU da se u BiH usvoje izmjene Izbornog zakona. I dok bošnjačke stranke inzistiraju na tome da se provede presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić-Finci koji inzistira na tome da i predstavnici manjina, koji po posljednjem popisu predstavljaju oko 3 posto pučanstva, imaju mogućnost kandidirati se za najviše funkcije u državni poput člana BiH Predsjedništva i nacionalno koncipiranog Doma naroda, dotle po presudi Ustavnog suda BiH, koji je ranije uputio Božo Ljubić, traži se da se zaustavi manipulacija izborom Hrvata (kojih je oko 15,3 posto) u vlasti od većinskih Bošnjaka. Ova presuda je u suštini i pokazala kakvu budućnost i ustroj zemlje vide Hrvati i Bošnjaci. Bošnjački političari stalno pokušavaju nametnuti većinski koncept poput Srba u Jugoslaviji što bi u ovome slučaju podrazumijevalo apsolutnu dominaciju nad Hrvatima, dok pak hrvatski predstavnici u BiH inzistiraju na autonomnom izboru narodnih predstavnika. S obzirom na to da se pak bošnjačke stranke protive ostvarenju institucionalne ravnopravnosti, sve snažnije se mogu čuti zagovori da je jedina alternativa ovoj minorizaciji stvaranje vlastitog entiteta. Stoji to i u izvještaju Monitoring tima Vijeća Europe (VE) čija će rezolucija sljedećeg tjedna biti na dnevnome redu Opće skupštine u Strasbourgu. U tome izvještaju stoji da srpski predstavnici inzistiraju na odcjepljenju Republike Srpske od BiH, a da je ta zemlja i sada poluprotektorat s međunarodnom upravom, što daje potpuni legitimitet i predsjednici Grabar-Kitarović za djelovanje u BiH, tvrdi Ljubić. Zbog toga je stvaranje uvjeta za održavanje normalnih izbora na jesen ove godine koji bi pomogli stabiliziranju odnosa Bošnjaka i Hrvata ključna za budućnost zemlje. Veliki test za to bit će i odgovor hoće li Željko Komšić koji je u dva navrata bio biran za hrvatskog člana BiH Predsjedništva na jesen dobiti novi mandat za tu poziciju. U slučaju da se to dogodi, te se ne postigne dogovor o načinu izbora izaslanika za Dom naroda će se Hrvati i Bošnjaci nastaviti još snažnije sukobljavati, a Federacija BiH posve pouzdano neće moći izabrati gornji dom parlamenta, nacionalno koncipirani Dom naroda, a nakon toga po složenoj proceduri izabrati predsjednika ovoga entiteta i vladu.

Raspuštanje parlamenta

U tome bi ih možda već u ovome mjesecu mogao preduhitriti predsjednik FBiH Marinko Čavara iz HDZ-a BiH. On je, očito taktizirajući oko dobivanja bolje pozicije za izmjene Izbornog zakona, nagovijestio mogućnost raspuštanja federalnog parlamenta pravdajući to nedonošenjem proračuna za ovu godinu. Na to ga tjera aktualni entitetski ustav. 
– Ja sam to bio obvezan učiniti 3. siječnja. Međutim, procjenjujem da bi to bilo štetno za stanovnike i samu FBiH. No, ako se pokaže da prevladava druga opcija – sukobljavanje u parlamentu, nesuradnja, loši zakoni i dalja destrukcija odnosa koji su vodili lošijem stanju, onda normalno da ću poduzeti manje loše rješenje u interesu FBiH i njezinih građana – rekao je Čavara za Večernjak. Kriza, ako se ne zaustavi, mogla bi BiH dovesti na rub kaosa te je tako posve izbaciti i iz posljednjeg vagona koji vodi k EU. Tamo već dulje vremena čekaju s Kosovom.