Građani najprije moraju naučiti što im digitalizacija može pružiti

U digitalnoj transformaciji Hrvatska mora poraditi više, i to ne na uvođenju novih tehnologija koliko na prilagodbi društva, upozorenje je odaslano s panela “Hrvatski građani kao e-građani i digitalizacija obitelji u Hrvatskoj”.

Ministar uprave Ivan Malenica pritom je kazao kako nije potpuno zadovoljan brojem korisnika sustava e-građani unatoč godišnjem povećanju broja korisnika između 120 i 130 tisuća. Razlog zbog kojeg uključivanje u sustav e-građani ne ide željenom dinamikom ministar vidi u nezainteresiranosti, ali i nedovoljnoj upućenosti građana te najavljuje kako će se u idućem razdoblju raditi na povećanju broja korisnika.

Centar dijeljenih usluga

Da digitalizacija građana i uprave ne ide jedna bez druge ističe i Dražen Čović, predsjednik uprave Fine, koja građanima nudi više od 150 različitih servisa. Čović podsjeća da je Fina još 2013. bila partner Vladi u izgradnji NIAS-a, nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava te navodi da je, prema Fininim podacima, kroz 80 e-servisa za 750 tisuća građana pruženo više od 12 milijuna različitih e-usluga.

Darko Parić, stručnjak za digitalizaciju, ističe pak kako je za stvaranje digitalnog društva ključna “kritična masa” onih koji će se uključiti u sustav e-građani.

– Veseli što se Hrvatska nalazi na tome putu, no ne idemo dovoljno brzo. Moramo poraditi na tome da se ne bavimo samo tehnologijom već da napravimo uvjete da društvo nauči ono što digitalizacija pruža. Servis e-građani ima impozantan broj korisnika, ali to nije ni približno dovoljno da bismo mogli zaključiti kako smo digitalno društvo – kaže Parić.

Članica uprave Zagrebačkog holdinga Marica Dusper ističe kako je važno shvatiti da se ni jedna javna tvrtka ne može digitalno transformirati ako to ne prati vanjska i unutarnja transformacija.

– Zagreb i Holding daleko su otišli u toj transformaciji. Važno je pristupiti krajnjem korisniku. Dnevno dobivamo četiri tisuće upita putem digitalnih servisa. Kroz aplikaciju se ti upiti moraju pretvoriti u ono što digitalna transformacija mora biti jednog dana – kazala je Dusper.

Ističe kako je sustav e-građani napravio dobar put te kako je za daljnje pomake nužan zakonodavni okvir koji će osigurati čišćenje baza podataka, što je ključno za kvalitetnu e-uslugu.

A čišćenje baza podataka trebao bi, među ostalim, osigurati i Centar dijeljenih usluga, koji bi na jednom mjestu trebao ujediniti baze podataka svih javnopravnih tijela. Sudionici panela pritom odbijaju kritike da su se baze jeftinije mogle ujediniti putem clouda te ističu kako je to nemoguće već i zbog činjenice da je zakonom utvrđeno kako se državni podaci mogu čuvati isključivo na teritoriju RH.

– Da bi sve elektroničke usluge funkcionirale, iza njih mora stajati dobra, fleksibilna i ekonomski isplativa informacijska struktura. Zato s partnerima idemo u ovaj program Hrvatska 2.0 u IT-u, a to znači da gradimo centar dijeljenih usluga unutar kojeg je vrlo važan dio koncept interoperabilnosti. To će omogućiti brzu i sigurnu komunikaciju između svih postojećih registara, web-aplikacija i aplikacija koje međusobno razmjenjuju podatke na temelju koje bi se trebala dobiti krajnja usluga. Za bilo kakvu novu aplikaciju ili uslugu moći ćemo potegnuti kroz taj sloj interoperabilnosti bilo koje informacije da složimo krajnju uslugu za građane – kazao Hrvoje Buntak, izvršni direktor za CDU APIS-IT.

Službenici se boje otkaza

Kao najvažniju prednost CDU-a Buntak ističe angažiranje vrhunskih inženjera u Hrvatskoj, u vremenu kada je na tržištu velika borba za te ljude. Na panelu je upozoreno i kako postoje otpori digitalizaciji javne uprave, i to zbog bojazni dijela službenika da će zbog uvođenja novih tehnologija ostati bez posla, no govornici redom ističu kako to ne znači otpuštanja, nego više vremena koje će ti službenici, umjesto administriranju, posvetiti osmišljavanju boljih i kvalitetnijih usluga.