Kad je u kolovozu 1995. Hrvatska vojska pokrenula Oluju, svima je bilo jasno da je glavni cilj te oslobodilačke operacije Knin, političko i vojno sjedište samoproglašene Republike Srpske Krajine, jer njegovim padom ruši se i ideja o srpskoj državi na teritoriju Republike Hrvatske. A da će se vrlo brzo krenuti na glavni grad RSK, vidjelo se čim su hrvatske snage potkraj srpnja završile strateški iznimno važnu operaciju Ljeto-95 te zauzele Bosansko Grahovo i Glamoč. I stigle u zaleđe Knina! Još tijekom te operacije ministar obrane Gojko Šušak naložio je generalu Rahimu Ademiju, školovanom časniku koji se dokazao u prethodnim operacijama HV-a, da isplanira oslobađanje Knina, Benkovca, Vrlike, Obrovca i Bukovice. Ademi je tada bio zapovjednik Operativne grupe Sjever i zamjenik generala Ante Gotovine, koji je pak zapovijedao Zbornim područjem Split. Što se potom događalo, Ademi je detaljno opisao u svojoj knjizi "Samo istina – ratni dnevnik generala Hrvatske vojske".
Gotovina i Ademi ignorirali su direktivu Glavnog stožera HV-a
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Ne zove se taj mjesec više kolovoz nego srbovoz.