U današnjem globalnom okruženju, hrana postaje sve važniji faktor u geopolitičkim previranjima, slično kao i energenti poput nafte. Klimatske promjene, pandemije i ratovi snažno utječu na proizvodnju, dostupnost i cijenu hrane, što posljedično utječe na međunarodne odnose. Hrana, kao osnovna ljudska potreba, sada se koristi kao moćno oruđe u međunarodnoj politici i ekonomiji. Tako npr. klimatske promjene sve češće uzrokuju ekstremne vremenske uvjete, poput suša i poplava, što smanjuje poljoprivredne prinose diljem svijeta.
Nadalje, pandemija COVID-19 dodatno je naglasila ranjivost globalnih opskrbnih lanaca, uzrokujući poremećaje u trgovini hranom i rast cijena. Ovi faktori povećavaju prehrambenu nesigurnost i pokreću nove geopolitičke izazove. Postavlja se pitanje, može li u nevadenim uvjetima Hrvatska iskoristiti svoj povoljan geografski položaj i klimatsko okruženje da bi u prehrambenom sektoru smanjila ovisnost o uvozu, povećala produktivnost te postala konkurentnija na nivou EU? Zbog sve većeg značaja prehrambene industrije u svijetu te potencijalnog rasta proizvodnje hrane u Hrvatskoj, Večernji list u suradnji s Podravkom organizira konferenciju čiji će fokus biti geopolitička i strateška strana hrane.
Hrvatska, unatoč povoljnom geografskom položaju i raznolikoj klimi, desetljećima je uvoznik hrane. Poljoprivreda i prehrambeno-prerađivački sektor čine značajan dio gospodarstva, ali produktivnost je niska, a zemlja ovisi o uvozu čak i osnovnih prehrambenih proizvoda. Mali proizvođači, fragmentacija zemljišta i zastarjela tehnologija dodatno otežavaju konkurentnost na europskom i globalnom tržištu.
Kako bi smanjila ovisnost o uvozu i povećala svoju konkurentnost, Hrvatska mora modernizirati poljoprivredni sektor. Uvođenje inovativnih metoda, poput pametne poljoprivrede, i poticanje mladih poljoprivrednika ključni su koraci prema povećanju produktivnosti. Također, potrebno je povećati ulaganja u istraživanje i razvoj kako bi se stvorila dodana vrijednost u poljoprivredi.
Hrvatska ima potencijal za razvoj proizvodnje visokokvalitetne, organske hrane, koja je sve više tražena na globalnom tržištu. S obzirom na obilje pitke vode i raznolikost klimatskih uvjeta, zemlja može iskoristiti svoje prirodne resurse za povećanje poljoprivredne proizvodnje. Osim toga, agroturizam, koji kombinira turizam i poljoprivredu, može dodatno potaknuti potražnju za domaćim proizvodima.
Kao članica Europske unije, Hrvatska može koristiti fondove i inicijative EU za razvoj poljoprivrede. No, mora aktivno sudjelovati u oblikovanju zajedničke poljoprivredne politike EU kako bi zaštitila svoje interese. Ujedno, Hrvatska se mora pripremiti za geopolitičke rizike povezane s hranom, razvijajući strategije za osiguranje prehrambene sigurnosti kroz diversifikaciju izvora opskrbe i poticanje domaće proizvodnje.
Hrana je postala ključni faktor u globalnoj geopolitičkoj igri, a Hrvatska, uz odgovarajuću strategiju, može smanjiti ovisnost o uvozu i postati konkurentnija na europskom i globalnom tržištu. To zahtijeva dugoročna ulaganja, inovacije i suradnju svih relevantnih dionika. U svijetu u kojem se hrana sve više koristi kao oružje u međunarodnim sukobima, važno je da Hrvatska osigura svoju prehrambenu sigurnost i postane aktivan sudionik globalne proizvodnje hrane.