Gabrijela Žalac osuđena na sedam mjeseci zatvora

Treću nagodbu i drugu zatvorsku kaznu dobila je Gabrijela Žalac, bivša ministrica i miljenica Andreja Plenkovića, koja je nakon priznanja krivnje, na temelju nagodbe s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO), na zagrebačkom Županijskom sudu osuđena na sedam mjeseci zatvora. Riječ je o slučaju u kojem ju je EPPO teretio da je novcem iz EU fondova plaćala svoje privatne troškove, uključujući i troškove svog rođendana. Radilo se o sumi od oko 9700 eura, koje je Gabrijela Žalac, prema riječima Sani Ljubičić, delegirane europske tužiteljice već uplatila u proračun.

S obzirom na to da je u lipnju Gabrijela Žalac priznala krivnju i u drugom predmetu koji je EPPO, protiv nje vodio, a riječ je o aferi Software, te da je tamo osuđena na dvije godine zatvora, kada ova presuda postane pravomoćna, vjerojatno će njezina obrana tražiti objedinjavanje tih kazni. Odnosno da ju se osudi na jedinstvenu zatvorsku kaznu koju će početi izdržavati kada joj sudac izvršenja odredi da se javi u Remetinec. U aferi Softvere Gabrijela Žalac je u proračun uplatila i 200.000 eura, a ovim presudama, je postala prva Plenkovićeva bivša ministrica koja je osuđena na zatvor, i to dva puta. Osim ove dvije presude, ima i presudu u jednom od predmeta u kojoj je optužnicu protiv nje podigao USKOK.

Riječ je o kraku afere Vjetroelektrane u kojem ju je USKOK teretio da je od Josipe Pleslić (ex Rimac) tražila da pomogne njezinom bratu u prolasku državnog ispita. U tom slučaju, Gabrijela Žalac je zbog poticanja na trgovanje utjecajem uvjetno osuđena na godinu dana zatvora uz rok kušnje od tri godine te je morala platiti 1000 eura sudskih troškova. Spomenute tri nagodbe s EPPO-om i USKOK-om, znače da je Gabrijela Žalac priznala krivnju i navode optužnica dvaju tužiteljstva, čime je okončala tri od četiri postupka koja su se protiv nje vodila. Još je optužena u aferi Vjetroelektrane, a hoće li se i tamo odlučiti na priznanje krivnje, još nije poznato.

Što se tiče onog za što ju je EPPO teretio u postupku u kojem je sada osuđena na sedam mjeseci zatvora riječ je o istrazi koja je pokrenuta u prosincu 2023.,a optužnica je podignuta u srpnju ove godine. EPPO ju je teretio da je u vrijeme dok je bila Plenkovićeva ministrica regionalnog razvoja i fondova EU privatne troškove restorana plaćala sredstvima iz EU. Optužena je za zloporabu položaja i ovlasti jer je od od svibnja 2017. do srpnja 2019. nalagala da se, u najmanje devet navrata, njezini privatni troškovi u ugostiteljskim objektima koji nisu bili u opravdane službene već u privatne svrhe, i kao takvi nisu bili prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije, plate javnim novcem. Troškovi su se pravdali, tako što su djelomično bili uključeni u troškove nabave Uprave za strateško planiranje i koordinaciju EU fondova iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Time je Gabrijela Žalac, po optužnici, stekla nepripadnu imovinsku korist od 9732, čime je oštetila i proračun EU i hrvatski proračun.

Jedini preostali postupak protiv Gabrijele Žalaca je afera Vjetroelektrane gdje su osim nje još su optuženi Josipa Rimac, Milenko Bašić, Dragan Stipić, Tomislav Jureković, koji je bio čelni čovjek HERE, Krunoslav Jakupčić, koji je vodio Hrvatske šume, Ivan Melvan, Domagoj Validžić, koji je bio pomoćnik ministra Tomislava Ćorića... USKOK ih tereti za više gospodarskih djela: trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, zloporabe ovlasti, davanje mita.... počinjenih od početka 2017. do 29. svibnja 2020. Prema optužnici, mozak cijele operacije bila je Josipa Rimac, koju USKOK tereti da je koristila svoj autoritet i položaj HDZ-ove gradonačelnice Knina, a kasnije i saborske zastupnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave kako bi pogodovala Bašiću i Stipiću oko njihovog projekta Vjetroelektrane Krš - Pađene za koji su trebali dobiti razne dozvole, rješenja, očitovanja...

Oni se terete da su joj davali mito za njezinu "pomoć", najmanje 40.000 kuna mjesečno, pa USKOK kaže da su joj ukupno isplatili 1,1 milijun kuna. Mito joj je prema optužnici isplaćivao Bašić dok joj je Stipić, tvrdi USKOK, obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane angažirati posrednika osiguranja po njezinom izboru, pri čemu je dogovoreno da dio provizije, a radilo se o 92.000 eura, bude isplaćen Josipi Rimac. Sukladno dogovorima s Bašićem i Stipićem, Josipa Rimac je potom počela zvati koga je trebalo u Hrvatskim šumama, HERI, HROTE-u, kako bi ishodovala sve što je trebalo. U tom "poslu" tvrdi USKOK pridružila joj se i Gabrijela Žalac, koja je u to vrijeme bila ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ali i članica NO HBOR-a, što je iskoristila kako bi se Bašiću ishodovao kredit od 130 milijuna eura za taj projekt i to tako da je tražila s Josipom Rimac od HBOR-a, tražila da banka smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da osigura pismo namjere u kojem je HBOR neistinito dobavljaču vjetroagregata naveo da će kredit C. E. M. P. biti odobren. Optužnica je podignuta u prosincu 2022. no još nije potvrđena.