Raskošne palače i veličanstvene tvrđave privlače gomile turista, no sve okolo izgleda oronulo. Zagađen zrak, ceste pune rupa i neodvezen otpad - brojni su problemi zbog kojih veliki indijski gradovi postaju nepodnošljivi za život. Posljednjih godina, Indija je izgradila sjajne zračne luke, autoceste i mreže metroa, no mnogi njezini gradovi nalaze se na dnu ljestvica kvalitete života.
U Bengaluru, za kojeg kažu da je indijski Silicon Valley, došlo je do javnih ispada građana i milijarderskih poduzetnika, umornih od prometnih čepova i gomila otpada. U Mumbaiju, financijskoj prijestolnici, građani su organizirali prosvjede protiv pogoršanja problema s rupama na cestama, dok su začepljeni kanalizacijski sustavi izbacivali otpad na poplavljene ulice. U Delhiju pak mnogi upozoravaju na iznimno lošu kvalitetu zraka.
"Korijen problema je povijesni - naši gradovi nemaju vjerodostojan model upravljanja. Kad je pisan indijski ustav, govorio je o decentralizaciji vlasti na središnju i državne vlade – ali nije zamišljao da će naši gradovi toliko narasti da će im trebati zasebna struktura upravljanja“, rekao je za BBC Vinayak Chatterjee, stručnjak za infrastrukturu.
Prema procjenama, više od pola milijarde Indijaca - gotovo 40 % stanovništva zemlje - sada živi u urbanim područjima. Riječ je o velikom porastu s obzirom na to da je 1960. samo 70 milijuna Indijaca živjelo u gradovima. Godine 1992., došlo je do pokušaja da se gradovima dopusti preuzimanje kontrole. Lokalna tijela dobila su ustavni status, no mnoge odredbe nikad nisu u potpunosti provedene.
Autor Ankur Bisen ističe kako su gradonačelnici i lokalna vijeća najslabiji organi države, no zaduženi za probleme koje je teško riješiti. "Apsolutno su iscrpljeni i imaju ograničene ovlasti za prikupljanje prihoda, imenovanje ljudi, raspodjelu sredstava. Umjesto toga, glavni ministri država djeluju kao supergradonačelnici i povlače konce.“
Osim problema s upravljanjem, Indija se suočava i s dubljim izazovima. Prije više od 15 godina, posljednji popis stanovništva zabilježio je 30 posto urbanog stanovništva. Neformalno se sada smatra da gotovo polovica zemlje ima urbani karakter, a sljedeći popis odgođen je za 2026. godinu. "Kako uopće početi rješavati problem ako nemate podatke o opsegu i prirodi urbanizacije“, pita Bisen.
Indija će morati proći kroz prirodni "ciklus spoznaje“, kaže Bisen, dajući primjer Velikog smrada u Londonu 1858. koji je potaknuo vladu da izgradi novi kanalizacijski sustav za grad i označio kraj značajnih epidemija kolere. "Kad stvari dosegnu točku ključanja, problemi dobivaju političku važnost.“
A možda je do kulture? Ako se posereš na sred ulice, govno bude na sred ulice... Nema veze s gradskom upravom...