ODGOVORI STRUČNJAKA

Evo odgovora na vaša pitanja o legalizaciji (20. dio)

Foto: Filip Brala/PIXSELL
Evo odgovora na vaša pitanja o legalizaciji (20. dio)
19.06.2013.
u 14:00
Vecernji.hr omogućio je čitateljima da nađu odgovore na pitanja o legalizaciji koja ih zanimaju. Na pitanja odgovara Jelena Krezo iz PRIMAPARSA.
Pogledaj originalni članak

Mi smo na postojeći zid kuće naslonili nadstrešnicu od limene konstrukcije , a podbočili s metalnim štapovima . Nadstrešnica je otvorena, nije zatvorena i štiti nas od kiše dok sjedimo. Moramo li to legalizirati ili ne!?

Da, ako je ova terasa sastavni dio Vaše kuće, trebate je legalizirati, kao natkrivenu terasu / nadstrešnicu.

U vlasništvu sam sagrađene kuće prije 1968. (starija od 140g). Kuća je od kamena, a tokom godina je obnovljena. Vanjski zidovi su ostali isti kao i širina i dužina (7x9m), a tavanski prostor podignut je za 80cm od poda. Nadograđen je balkon dimenzija 2.3 x 0.7m , stepenice sa terasom (3.4 x 2.2m) nalonjeni su na kuću. Zanima me dali u izmjeru ide samo tavanski dio, balkon i terasa sa stepenicama ili cijela kuća. Odnosno što treba legalizirati i dali trebaju i arhitekta i geodeta?I koji su prvi koraci nakon podnošenja zahtjeva?

Za legalizaciju nelegalnih dijelova na Vašoj građevini trebaju Vam i ovlašteni projektant i ovlašteni geodet ( stepenice i terasa ). U snimkama koje rade ovi stručnjaci biti će prikazan cijeli objekt, no naknade i doprinose trebati ćete platiti samo za nelegalne dijelove. S obzirom da je sada kraj 6. mjeseca, prvi korak Vam je ispuniti i predati zahtjev za legalizaciju u nadležnom uredu lokalne samouprave ( do 30.6.2013. ), a onda trebate angažirati ovlaštenog projektanta i ovlaštenog geodetu da izrade potrebnu dokumentaciju.

Obiteljska prizemna kuća oko 60 m2 sagrađena prije 1968. god.u naselju Prečko ima građevinsku dozvolu. Kuća je u međuvremenu dograđivana. Ima kat i tavanski stambeni prostor koji nije legaliziran. Kako ja živim u tavanskom stambenom prostoru i želim ga legalizirati ( mama živi u prizemlju, njezine dvije sestre na prvom katu). Kako njezine sestre kažu da nemaju novce za legalizaciju prvog kata u kojem žive dali ja mogu neovisno o njima legalizirati svoj dio kuće tj. stambeni tavanski dio iznad njh gdje živim sa ženom.

Takva kombinacija na žalost nije moguća, no, u ovom trenutku su subvencije koje Grad Zagreb odobrava za plaćanje komunalnog doprinosa tolike da Vam se isplati, da legalizaciju pokrenete i sami na vlastiti trošak, a da nakon pravomoćnosti Rješenja pokrenete zakonom propisane instrumente za naplatu odnosno plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa ( ukoliko će biti potrebe za plaćanjem istog). Kao što Vam je poznato od 21.3.2013. Grad Zagreb, odobrava posebne subvencije za plaćanje komunalnog doprinosa za sve one koji legaliziraju nekretninu u kojoj žive; od toga da se odobravaju visoki popusti za jednokratno plaćanje, pa do toga da se po prijavljenom članu kućanstva na adresi nekretnine koja je predmet legalizacije umanjuje obujam građevine. Vaša nekretnina nije prevelika, kažete da je prizemlje legalno – slijedom toga može se dogoditi da se uz primjenu ovih olakšica dogodi da za legalizaciju i prvog kata i potkrovlja zajedno treba platiti komunalni doprinos za 0 m3 obujma!

Zanima me mogućnost legalizacije manjeg objekta (vikendica) do 20 m2. koji spada u T2 zonu(prostorni plan) ,udaljenost 95-100 m od mora. Vikendica je izgrađena je 1974. god., jedva vidljiva na dof-u zbog šumovitog dijela. Postoje drugi dokazi o izgrađenosti..

Ukoliko je Vaša vikendica izgrađena na pomorskom dobru nije je moguće legalizirati.

Garsonijera od 22 m kvadratna, u sklopu lođa od 4 m kvadratna. Lođa zatvorena prozorom, a između lođe i sobe maknut prozor i vrata s tim da konstrukcija zida nije ništa dirana. Znači između lođe i sobe jos uvijek stoji postojeći zid ali bez vrata i prozora. Da li podliježe legalizaciji?

Spajanjem lođe sa sobom povećali ste sobni prostor i prenamjenili prostor lođe, pa je ovu promjenu potrebno legalizirati.

1965.g. sagradili smo vikendicu na moru i ona je legalna jer imamo sve papire za nju. Prije je to bila vikendica sa ravnom \"dekom\" na vrhu bez krova. 2000.g. napravili smo krov. Do njega se ne može doći jer nema stepinica koje vode do njega i nizak je pa nije moguće iz njega napraviti neki stambeni prostor, odnosno potkrovlje. Zanima me da li je potrebno legalizirati ga i pod koju kategorizaciju objekta spada krov ako ga je potrebno legalizirat?

Ako je visina krova niža od 1m, izvedeno potkrovlje nije potrebno legalizirati.

Moj otac je vlasnik obiteljske kuće od oko 80 m2 za koju ima građevinsku dozvolu iz 1971. te je 1980. godine na tu građevinu dozidao kupatilo, kuhinju i pomoćne prostorije (oko 55 m2) za koje također ima građevinsku dozvolu. 2000. godine uz obiteljsku kuću dozidana je jedna prostorija (dnevni boravak) od oko cca 30 m2 za koju nije ishođena građevinska dozvola. Zanima ga da li ova ilegalna stambena prostorija spada u manje zahtjevnu zgradu ili u jednostavnu zgradu jer svaki arhitekt je drugačije tumačio, a čak mu je rečeno da kod legalizacije mora raditi projekt i svih ovih prostorija za koje ima građevinsku dozvolu. Da li je to moguće da se zbog jedne ilegalne prostorije mora raditi projekt cijele građevine, s obzirom da mu je u uredu za legalizaciju rečeno da treba projekt samo te jedne ilegalne stambene prostorije, ali arhitekti govore da to nije tako. Molim za pomoć. Hvala unaprijed

Dozidani dnevni boravak je sastavni dio zgrade za koju je Vaš otac ishodio građevinsku dozvolu 1971. godine i njezinu dopunu 2000. godine. Kako je riječ o jednoj funkcionalnoj cjelini, dnevni boravak treba legalizirati kao rekonstrukciju i dogradnju postojećeg legalnog objekta ( ukupno izgrađeni objekt ima 160 do 170 m2 i time spada u kategoriju manje zahtjevnih zgrada). U snimci izvedenog stanja ovlašteni projektant treba prikazati i legalni i nelegalni dio, a u računskom dijelu iskazati odnos veličina između ta dva dijela , odnosno razliku obujma na koji se plaćaju sve naknade i doprinosi.

>> Sve o legalizaciji čitajte u našem specijalu

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.