1. Zanima me je li potrebno legalizirati kuću koja ima lokacijsku dozvolu, a nije izgrađena prema projektu? Što je s obiteljskim kućama koje su građene 80-ih godina, a koje su imale građevinsku dozvolu ali nisu napravljene točno prema projektima, odnosno tlocrtni vanjski gabariti su u redu. Mislim da te kuće imaju i uporabne dozvole (jer u zemljišnim knjigama ne piše da nemaju). Takve su izgrađene, znači nije se ništa nadograđivalo. Konkretno me zanima što u slučaju kuće prizemnice kojoj je u projektu tavan koji je odmah napravljen za stanovanje, a i pročelje kuće nije kao u projektu?
Lokacijska dozvola nije akt temeljem kojega se može početi graditi, ona je akt temeljem kojega se može početi projektirati. Postojanje građevinske dozvole dokazuje da postoji dokument temeljem kojega se je moglo početi graditi, ali što je stvarno izgrađeno građevinskom se dozvolom ne može dokazati. To što je kuća upisana u zemljišne knjige bez napomene da nema uporabnu dozvolu ne znači da je legalna. Da ne ulazimo u načine na koje su se kuće upisivale u određenom vremenskom periodu, dovoljno je podsjetiti, da je primjena povjerenja u zemljišne knjige, još jednom odgođena (s razlogom) do 2015. godine. Za konkretan slučaj; ako je prostor koji se u nacrtu i građevinskoj dozvoli izveo u svim gabaritima onako kako je i planiran i ako se je u nacrtima i dozvoli zvao tavan, ali je u njemu uređen stambeni prostor isti treba legalizirati – promijenio je namjenu.
2. Posjedujem kuću građenu prije 1968. godine, koja je nadograđena, i mislim nadograđeni dio legalizirat i za to platiti vodni i komunalni doprinos i to nije sporno. Ali također posjedovao sam kuću koja je građena prije 1968. godine koja se nalazi do nje i srušena je. Mogu li obujam te stare kuće odbiti od ukupnog obujma, budući da je ta (srušena) kuća evidentirana na uvjerenju o izgrađenosti prije 1968. godine? I još samo jedna stvar, ta srušena kuća se sada nalazi na novoj čestici.
Ukoliko za rušenje kuće koja je postojala prije 1968. godine niste ishodili dozvolu za uklanjanje iste, njezin obujam nije moguće koristiti za umanjenje vrijednosti komunalnog i vodnog doprinosa, pogotovo ako se nalazi na drugoj katastarskoj čestici.
3. Kuća je sagrađena 1910. godine. Nakon toga je dograđena prvi put 1955. godine (postoji u avio snimku iz 1968). Drugi put je nadograđena 2005., a treći put je u srpnju 2012. godine na kuću dodan još jedan ulaz na gornji kat i tom su prilikom napravljene stube. U papirima (katastar i zemljišnik) stoji površina kuće iz 1910 godine. Jasno mi je da se ove prve dvije nadogradnje sada mogu legalizirati, ali me zanima ova treća jer se stube nalaze na državnoj cesti(ne smetaju odvijanju prometa), i k tome napravljene u srpnju 2012 nakon nastanka snimka. Čini mi se da se ova treća nadogradnja ne može legalizirati. Ono čega se ja bojim je da krenem u postupak, legaliziram ove dvije nadogradnje i onda primim rješenje da su stube nelegalne i da ih uklonim. Čini mi se jednostavnije uopće ne ići u postupak legalizacije?
Rješenje da uklonite stube koje su izgrađene na zemljištu državne ceste ionako ćete jednom dobiti, a bilo bi šteta da propustite pogodnosti za legalizaciju ranijih nadogradnji koje Vam pruža ovaj zakon. Razmislite.
4. Imam jedno općenito pitanje: Na parceli xy postoji ucrtana zgrada od primjerice 100 metara kvadratnih za koju postoji uvjerenje da je postojala prije 15.2.1968. Na istoj parceli je u međuvremenu rekonstruirana postojeća zgrada od 100 metara kvadratnih i sada se na njenom mjestu nalazi nelegalna zgrada od primjerice 300 metara kvadratnih obujma primjerice 1000 metara kvadratnih. Moje pitanje glasi: Po kojim propisima se obračunava obujam početne zgrade (koji će kasnije biti oduzet od obujma izvedenog stanja) od 100 metara kvadratnih (koja visina prizemlja/etaža, koliko etaža, koliki nadozid posljednje etaže, koliki nagib krovne konstrukcije)? Ili da sažmem: koji je mjerodavni poprečni presjek za zgrade evidentirane prije 15.2.1968. godine?
Mjerodavan je (ako hoćete odgovor točno po zakonu) onaj koji se vidi na dokumentaciji koja je bila privitak Dozvole za uklanjanje građevine koju ste ishodili. Znači, taj \"presjek\" iz 1968, treba dokumentirati valjanom dokumentacijom, trebali biste provjeriti sve što imate i onda se konzultirati stručnjakom koji Vam radi dokumentaciju za legalizaciju, da li se i što, u kojoj mjeri može primijeniti.
5. Zanima me način obračuna za komunalnu i vodnu naknadu za kuću u Brezovici/Zagreb sa sljedećim slučajem: Postoji ODOBRENJE ZA GRADNJU iz 1960. godine za kuću koja se sastoji od podruma, prizemlja i potkrovlja, ukupno 557 m3. Kuća nije sagrađena prema ovom Odobrenju, već je sagrađena kuća sa prizemljem i potkrovljem (prije 1968., tlocrtno 82 m2, imamo Uvjerenje). Kasnije je maknut krov, dignut kat i ponovno potkrovlje, tj. tavan (nije za stanovanje). Uz ovu kuću postojala je garaža (nema je Uvjerenju), koja se spojila sa kućom, i tu je napravljen hodnik i kupaona, a dio garaže prenamijenjen u kuhinju s blagovaonom i kotlovnicu. Sada, po obračunu, stambeni dio ima 962 m3, a nas zanima što će se u konačnici obračunati za komunalni i vodni doprinos, te koja je osnovica za obračun \"kazne\". Koliki je odbitak za jednokratna plaćanja? Što je sa odbicima za branitelje, članove kućanstva? Vrijedi li popust za branitelje samo za Zagreb ili vrijedi i za Vir?
Sva davanja, kao i komunalni i vodni doprinos izračunati će se na razliku obujma između onoga što stvarno postoji sada i što je stvarno bilo izgrađeno po Uvjerenju iz 1968 godine.
Grad Zagreb ima od 21.03.2013. novi obračun komunalnog doprinosa sa značajnim olakšicama za osobe i obitelji koje legaliziraju objekte u kojima stanuju od 21.3.2012. pa nadalje, što se dokazuje Uvjerenjem o prebivalištu za sve članove kućanstva, postoje popusti vezani za dohodovni cenzus a može se dobiti i besplatna tehnička dokumentacija za socijalno ugrožene kategorije. Predlažemo Vam da se sa ishođenim Uvjerenjima o prebivalištu za sve ukućane i dokazima o primanjima za 2012 o detaljima raspitate u nadležnom uredu.