Europski povjerenik: Njemačka obavještajna služba tvrdi kako Kremlj raspravlja o napadu na NATO

Napetosti između Rusije i Zapada ponovno su dosegnule vrhunac nakon što je europski povjerenik za obranu i svemir, Andrius Kubilius, upozorio da Kremlj, prema navodima njemačke obavještajne službe, raspravlja o mogućem napadu na NATO. Vijest je prenio britanski Express.co.uk, pozivajući se na izjave povjerenika u intervjuu za poljski Wyborcza.

„Vjerujem tajnim službama. A njemačka obavještajna služba tvrdi da ima dokaze kako Kremlj raspravlja o napadu na NATO. Planiraju li napad? Ne znamo. No takve signale moramo shvatiti krajnje ozbiljno. Možda su doista spremni za rat, a i mi moramo biti spremni, učiti ne samo od Ukrajinaca, nego i od samih Rusa“, poručio je Kubilius. Njegovo upozorenje dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Moskve i saveza, dok se nastavljaju učestale povrede zračnog prostora NATO-a te incidenti s dronovima duž istočne granice Europe.

Na izjave o mogućem ruskom napadu reagirao je i Vladimir Putin, koji je u četvrtak, odgovorio na optužbe iz Washingtona, nazvavši NATO „papirnatim tigrom“. „Papirnati tigar. Pa što onda slijedi? Idite i suočite se s tim papirnatim tigrom. Ako se borimo s cijelim NATO blokom, a mi napredujemo i osjećamo se sigurno, a nazivate nas papirnatim tigrom, što je onda NATO sam po sebi?“ izjavio je Putin, prenosi Reuters.

Ruski predsjednik optužio je članice saveza da Ukrajini isporučuju oružje, obavještajne podatke i vojnu obuku, dodajući da NATO „stvara histeriju“ o mogućem ruskom napadu na neku od članica. „Ako netko još uvijek želi s nama odmjeravati snage u vojnoj sferi, neka slobodno pokuša. Ruski protumjere neće dugo čekati“, poručio je Putin. Sukobi u zraku dodatno su pojačali zabrinutost u Europi. Dana 10. rujna, roj ruskih dronova ušao je u poljski zračni prostor, što je natjeralo NATO avione da uzlete i obore dio letjelica – što se smatra prvim izravnim susretom NATO-a i Rusije od početka rata u Ukrajini 24. veljače 2022.

Nekoliko dana kasnije, saveznički lovci presreli su tri ruska vojna zrakoplova koja su povrijedila estonski zračni prostor. Od tada su zabilježeni i novi preleti u blizini europskih zračnih luka, vojnih baza i kritične infrastrukture. Iako Rusija poriče bilo kakvu namjeru ili odgovornost, zapadni dužnosnici smatraju da Moskva testira reakcije NATO-a. Europske vlasti zasad ne objavljuju mnogo detalja o ovim incidentima, a pojedine zemlje su tek danima kasnije potvrdile prelete dronova. Povjerenik Kubilius naglašava da Europa mora ubrzati razvoj vlastitih obrambenih sposobnosti, osobito u području dronova i bespilotnih sustava, po uzoru na Ukrajinu. „Moramo biti spremni, jer svaka naznaka ruske agresije ne smije nas iznenaditi“, zaključio je.