Kolumna

Europska unija, regulatorna i zakonodavna globalna velesila koja je izgubila osjećaj za mjeru

Foto: REUTERS/PIXSELL
Europska unija, regulatorna i zakonodavna globalna velesila koja je izgubila osjećaj za mjeru
25.10.2025.
u 12:19
Pokazalo se da je novo zakonodavstvo pretjeranom regulacijom posve dotuklo razvoj umjetne inteligencije u Europi, a slično je bilo i s automobilskom industrijom. Dok Amerikanci i Kinezi potiču inovacije poreznim olakšicama i državnim intervencionizmom, EU najčešće reagira regulacijom, a ne investicijama

Zamisao uopće nije bila loša, a čak je jedno vrijeme i funkcionirala. Europska unija bila je globalna regulatorna i zakonodavna velesila, koja je donosila najbolje i najnaprednije standarde i tržišna pravila, koji su zatim postajali globalni standard. Logika je bila jednostavna. Europa s 450 milijuna potrošača sa zavidnom kupovnom moći najveće je jedinstveno tržište u svijetu, a svaka tvrtka koja želi poslovati na tom tržištu, bilo da dolazi iz Sjedinjenih Država, Kine ili Brazila, mora se pridržavati europskih pravila. I tako su se europska pravila širila svijetom. U tome se skrivala stvarna moć Europske unije, koja nije ni vojna ni klasična geopolitička velesila poput SAD-a ili Kine, ali je zato bila globalna regulatorna velesila, koja je svojim zakonima, standardima i pravilima de facto oblikovala pravila globalnog tržišta. Europski propisi automatski su se prelijevali izvan Unije, s obzirom na to da kompanije koje su željele pristup lukrativnom europskom tržištu nisu željele proizvoditi različite verzije svojih proizvoda za europsko i ostala tržišta i morale su poštovati zahtjevna europska pravila. Američko-finska profesorica prava i stručnjakinja za međunarodno trgovačko pravo Anu Bradford taj je fenomen "globalizacije" europskih pravila nazvala "briselskim efektom".

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marijana Rudan

Smatrali su nas teroristima: Film o političkom progonu Hrvata u Australiji 70-ih kandidat je za Oscara

Tijekom pandemijskog lockdowna Marijani Rudan je prišla mlada glumica Kat Dominis i podijelila s njom ideju za kratki film inspiriran stvarnim iskustvima hrvatskih migranata u Australiji 70-ih godina. Iz tog početnog koncepta razvila se snažna autorska suradnja: dvije žene, dvije perspektive, jedna priča koja je dugo čekala da bude ispričana. Rezultat je “Unspoken” (“Neizrečeno”) – umjetnički dojmljiv, emotivno pulsirajući film koji spaja dokumentarističku istinu i obiteljsku dramu. Nastao iz skromnog budžeta, ali neizmjerne strasti, film je ubrzo osvojio svijet.



Komentari 7

DU
Deleted user
12:39 25.10.2025.

Ajde neka. Prvi put čujem da netko ili nešto može biti regulatorna velesila. Ovaj pojam sigurno nije izmislila umjetna inteligencija nego njena suprotnost. Prirodna glupost.

RU
Rugboj
13:53 25.10.2025.

EU se guši u birokraciji Amerika sve to ukida

JA
jamajka
13:30 25.10.2025.

Previše pravnika i pravnih fakulteta moraju naći smisao svoga postojanja.