Nedavna studija banke JP Morgan Chase navodi kako bi do ozbiljnih teškoća u opskrbi naftnih derivata, poglavito dizelskog goriva, moglo doći već od ovog petka. Razlog je, jasno, usporen prolaz kroz Hormuški tjesnac kroz koji dolazi glavnina nafte za europske rafinerije. Prema analizi ove banke, posljednji tankeri koji su prošli prema Europi krenuli su prije nego što je počeo rat te su do europskih luka stigli ovih dana. S tim da je određen broj tankera preusmjeren prema Aziji, gdje je situacija daleko teža. I sada se očekuje kako će uvoz nafte s Bliskog istoka snažno opasti. Situacija je već iznimno teška u Aziji, Indiji i Kini najviše, jer od 1. travnja gotovo da i ne dolazi nafta u to područje, a ove zemlje uvoze oko 90 posto svojih potreba iz zaljevskih zemalja. Kriza u opskrbi neće zaobići ni Sjevernu Ameriku gdje se očekuje kako će manjkovi nastupiti negdje od 15. travnja. Međutim, ovu situaciju, navodi se u analizi banke koju citiraju brojni svjetski mediji, kupci toliko ne osjećaju.
Iako je sirova nafta poskupjela 53 posto, mjere poput smanjenja poreza i drugih načina subvencioniranja goriva poskupjele su gorivo za 16 posto, koliko je povećanje na azijskim tržištima. Navodi se i kako situacija u Europi nije toliko teška koliko bi se moglo zaključiti prema ovim informacijama. Europa je ušla u krizu s velikim rezervama, podsjeća i utjecajni Wall Street Journal u svojoj analizi sadašnje situacije. Prema analizi Société Généralea, još jedne velike banke, Europa u rezervama ima oko 450 milijuna barela nafte i derivata. No, kako zemlje smanjuju rezerve, europski čelnici preusmjeravaju politike na smanjenje potražnje.
– Jasno je da što više možete učiniti kako biste uštedjeli naftu, posebno dizel, a posebno mlazno gorivo, to nam je bolje. Nalazimo se u situaciji koja bi se mogla pogoršati, u kojoj je smanjenje potražnje doista nužno – rekao je Dan Jørgensen, povjerenik EU za energetiku. Europske zemlje iz Zaljeva uvoze relativno malo ukapljenog prirodnog plina, odnosno LNG-ja, i sirove nafte, ali ovise o toj regiji za proizvode na bazi nafte poput mlaznog goriva. Treba naglasiti kako analitičari JP Morgana primjećuju da globalni naftni sustav "prelazi iz šoka protoka u problem iscrpljivanja zaliha", što znači da se postojeće rezerve stalno iscrpljuju. Cijene nafte mogle bi porasti na 120 do 130 dolara po barelu u bliskoj budućnosti, s rizikom od porasta iznad 150 dolara ako protok opskrbe kroz Hormuški tjesnac ostane poremećen do sredine svibnja, navodi J. P. Morgan u analizi koja je pretplatnicima poslana u četvrtak. Ali, onda bi ipak mogao nastupiti pozitivan scenarij.
Analitičari banke procjenjuju kako će se nakon perioda ovih napetosti situacija oko Hormuškog tjesnaca ipak razriješiti pregovorima, nakon čega bi uslijedilo olakšanje. Prema tome scenariju, očekuje se da će cijene nafte ostati iznad 100 dolara po barelu tijekom drugog tromjesečja. Zatim se predviđa oporavak cijena u drugoj polovici 2026., potaknut djelomičnim ponovnim otvaranjem tjesnaca i određenom normalizacijom zaliha nafte, dodaje se u bilješci. U nešto ranijoj analizi stručnjaci J.P. Morgana upozorili su kako nagli rast cijena nafte, potaknut sukobima na Bliskom istoku i potencijalnim poremećajima u opskrbi, uzrokuje "uništavanje potražnje" jer su potrošači i tvrtke prisiljeni smanjiti potrošnju energije.