Zapadna Europa zabilježila je ove godine najtopliji lipanj otkako postoje mjerenja, nakon što su dugotrajna razdoblja ekstremnih vrućina podignula temperature na dosad nezabilježene razine u više zemalja. Posljedice nisu bile ograničene samo na nelagodu stanovništva. Toplinski valovi dodatno su opteretili zdravstvene sustave i prouzročili znatnu štetu na poljoprivrednim usjevima. Četiri ključna podatka pokazuju razmjere toplinskog vala koji je zahvatio regiju. Prema podacima Copernicusove službe Europske unije za klimatske promjene, Zapadna Europa zabilježila je najtopliji lipanj od početka mjerenja, s prosječnom temperaturom od 20,74 Celzijeva stupnja. To je 3,06 stupnjeva više od lipanjskog prosjeka u razdoblju od 1991. do 2020. godine, čime je nadmašen prethodni rekord postavljen u lipnju 2025., piše Euronews.
Na razini cijele Europe bio je to drugi najtopliji lipanj u povijesti mjerenja, dok su Engleska i Francuska zabilježile svoj najtopliji lipanj dosad. U Njemačkoj je to bio drugi najtopliji lipanj, a zabilježena je i nova najviša temperatura izmjerena u toj zemlji. Tijekom toplinskog vala krajem lipnja zabilježeno je više od 10.000 prekomjernih smrtnih slučajeva, pokazuju podaci EuroMOMO-a, europskog sustava za praćenje smrtnosti. Više od 9000 umrlih bilo je u dobi od 65 i više godina, dok je samo u Francuskoj zabilježeno najmanje 5764 prekomjernih smrtnih slučajeva. Francuska nacionalna agencija za javno zdravstvo objavila je da je broj umrlih bio 36 posto veći od očekivanog te da je zabilježena najviša stopa smrtnosti od toplinskog vala 2003. godine. Visok broj umrlih ponovno je otvorio pitanja o spremnosti Francuske za ekstremne vrućine. Nakon smrtonosnog toplinskog vala 2003. provedene su opsežne reforme, no kritičari tvrde da one nisu bile dovoljne kako bi se stanovništvo zaštitilo od najtežih posljedica ekstremne vrućine.
Krajem lipnja premijer Sébastien Lecornu sazvao je krizni sastanak vlade kako bi se procijenilo na koji se način zemlja može bolje pripremiti za buduće toplinske valove. Analiza neovisne neprofitne organizacije Energy and Climate Intelligence Unit, ECIU, procijenila je da bi lipanjski toplinski val mogao smanjiti vrijednost europske žetve žitarica za oko dvije milijarde eura. Na Francusku i Mađarsku otpada gotovo tri četvrtine procijenjenih gubitaka. Procjena francuske žetve žitarica smanjena je za 4,1 milijun tona, u vrijednosti od oko 891 milijun eura, nakon što su ekstremne vrućine pogodile usjeve pšenice i kukuruza u ranoj fazi razvoja. Velike gubitke pretrpjela je i Mađarska, koja je izgubila procijenjenih 2,4 milijuna tona žitarica vrijednih 444 milijuna eura. Analitičar ECIU-a Tom Lancaster rekao je da je toplinski val stigao u "užasnom trenutku za europske proizvođače žitarica", pogodivši razvoj usjeva i smanjivši prinose diljem kontinenta. – To će financijski pogoditi poljoprivrednike, smanjiti njihove prihode i istodobno ugroziti europsku sigurnost opskrbe hranom – rekao je.
ECIU upozorava da će zbog gubitaka Europa vjerojatno postati ovisnija o uvozu te da bi mogle porasti cijene sirovina na svjetskom tržištu, ovisno o rezultatima žetve na južnoj hemisferi tijekom ostatka godine. Znanstvenici upozoravaju da lipanjski toplinski val nije bio izoliran događaj. Copernicusova služba za klimatske promjene zabilježila je velike toplinske valove u zapadnoj Europi tijekom svibnja, lipnja i početkom srpnja, a ekstremnim uvjetima pridonijele su i rekordno visoke temperature površine mora. Novi toplinski val očekuje se u Europi ovoga tjedna, zbog čega su izdana upozorenja na opasnost od požara u dijelovima jugozapadne Francuske i sjeverne Španjolske, prema podacima Europskog informacijskog sustava za šumske požare. Rast temperatura očekuje se i u Ujedinjenom Kraljevstvu te Portugalu.
Najnovije razdoblje visokih temperatura pridonijelo je izbijanju šumskih požara diljem Francuske i Španjolske, posebno u područjima oko španjolske prijestolnice Madrida. Tamošnji dužnosnici upozoravaju da je riječ o najtežim požarima koje je ta regija ikada pretrpjela. Prema izvješću European State of the Climate 2025, Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, a temperature na njezinu području rastu približno dvostruko brže od svjetskog prosjeka. U izvješću se upozorava da će, kako se klima bude nastavila zagrijavati, toplinski valovi postajati sve češći i intenzivniji te se pojavljivati sve ranije u proljeće i sve kasnije u godini.