Europski čelnici dogovorili su da će u budućim pregovorima o završetku rata u Ukrajini Europu predstavljati skupina pet država – Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Poljska – zajedno s Europskom komisijom i Europskim vijećem. Dogovor je postignut na summitu europskih čelnika u Dublinu, nakon višotjednih nesuglasica oko toga tko bi trebao govoriti u ime Europe u razgovorima o okončanju ruske agresije na Ukrajinu.
Riječ je o formatu E5, koji okuplja pet najvećih europskih država na razini savjetnika za nacionalnu sigurnost. Njima će se u pregovorima pridružiti predstavnici dviju ključnih institucija Europske unije. Odluka dolazi u trenutku kada Kijev sve snažnije traži da Europa dobije redovito mjesto za pregovaračkim stolom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na sastancima sa svjetskim čelnicima u Dublinu u četvrtak je pozvao europske vlade da aktivnije sudjeluju u mirovnim pregovorima. "Moramo osigurati da Europa postane redovit dio ovih pregovora", poručio je Zelenski.
Dodatni poticaj raspravi stigao je dan ranije, nakon što je američki izaslanik Steve Witkoff izjavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren za sudjelovanje Europe u sljedećem krugu razgovora. Dosad je jedno od glavnih otvorenih pitanja bilo upravo to kako će europske države biti uključene u proces koji uvelike oblikuju Washington, Moskva i Kijev.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa odbacio je mogućnost da dogovor o sudjelovanju pet država i institucija EU-a znači odustajanje od zajedničkog europskog nastupa. Poručio je da nema proturječja između nastojanja da Europa govori jednim glasom i toga da za pregovaračkim stolom ima više predstavnika. "Europa mora govoriti jednim jasnim i usuglašenim glasom u svim razgovorima koji oblikuju budućnost Ukrajine i sigurnost našeg kontinenta. To je u konačnici zajednički napor", rekao je Costa.
Istaknuo je pritom da Ukrajina jedina ima pravo odlučivati o pitanjima koja se tiču njezina teritorija i suvereniteta, dok EU ima ključnu ulogu u razgovorima o njezinoj europskoj budućnosti, obnovi i gospodarskom razvoju. O sigurnosnim jamstvima, dodao je, treba razgovarati u okviru Koalicije voljnih i u bliskoj koordinaciji s NATO-om.
Costa je upozorio i da će tjedni koji slijede pokazati je li Rusija doista spremna završiti rat. Dosadašnja eskalacija i napadi na ukrajinske civile, ocijenio je, ne upućuju na takvu spremnost. "Rusija mora promijeniti smjer", poručio je. Dodao je da je trenutačni prioritet osigurati Ukrajini financijsku i vojnu pomoć te poduprijeti njezin put prema članstvu u EU. O financijskim potrebama Kijeva za 2027. godinu i razdoblje nakon nje europski čelnici raspravljat će na sastanku Europskog vijeća 26. i 27. studenoga, na temelju prijedloga Europske komisije.
O toj je odluci govorio i premijer Andrej Plenković. "Dogovorili smo se da uz čelnike europskih institucija, zemlje tzv. Formata E5, Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Poljska budu ona jezgra koje će davati doprinos mirovnim naporima u Ukrajini", rekao je Plenković po završetku neformalnog samita EU-a u Dublinu. Plenković je dodao da je po njemu ta rasprava tko će predstavljati Europu "deplasirana 12 godina nakon ruske agresije". "Ono što je bitno jest da imamo jasna načela. Ja sam u svom izlaganju naglasio da je ključna stvar za EU, za Ukrajinu, za načela međunarodnog prava poštovati teritorijalni integritet Ukrajine", rekao je Plenković. Rekao je da svaki dogovor o primirju mora biti privremenog karaktera, da se onda, kada prestanu ratne operacije, trebaju poduzimati koraci da se sada okupirani teritorij vrati Ukrajini, u njezin ustavno-pravni poredak.
Ovo je slika Europe koja neće opstati. Na trilateralne pregovore EU šalje SEDAM ljudi kao njihovog predstavnika, ovo je takva groteska da se ostatak svijeta može samo narugati ovakvom bastardu. Rusi ih jednostavno trebaju otjerati sa skupa.