EU skriva moćno oružje u rukama: 200 milijardi eura koje bi mogle promijeniti sudbinu Ukrajine

Dok američki predsjednik Donald Trump nastupa kao da drži sve karte u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, Europska unija razmatra potez koji bi joj osigurao jaču pregovaračku poziciju. Radi se o mogućnosti zapljene ruskih suverenih sredstava u vrijednosti od oko 200 milijardi eura, koji su zamrznuti u Bruxellesu nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, koje drže samo 5 milijardi dolara ruskih sredstava, Europska unija svoj financijski adut drži u instituciji Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu, gdje zamrznuta sredstva generiraju kamate. Međutim, odluka o njihovoj zapljeni izaziva podjele unutar Europske unije, a pitanje je hoće li taj potez pomoći Bruxellesu da ojača svoju ulogu u mirovnim pregovorima ili će izazvati negativne posljedice.

Baltik i nordijske zemlje, koje graniče s Rusijom, zagovaraju hitno preusmjeravanje zamrznutih sredstava u Ukrajinu kako bi joj se omogućila prednost na bojištu, piše Politico. Ovom stajalištu pridružuju se Poljska, Češka i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas, bivša premijerka Estonije. „S ovim sredstvima možemo nadomjestiti američku pomoć ako SAD odluči prestati podržavati Ukrajinu“, izjavio je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna na sastanku u Bruxellesu. Njegov litvanski kolega Kęstutis Budrys dodao je da je argument o pravnoj problematičnosti zapljene neutemeljen te da je potrebna samo politička volja. Međutim, u protivničkom taboru nalaze se ključne članice EU-a – Francuska, Njemačka, Italija i Španjolska – kao i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Oni upozoravaju da bi zapljena sredstava narušila povjerenje međunarodnih investitora i oslabjela pregovaračku poziciju EU-a jer bi Unija ostala bez ključnog aduta u budućim pregovorima s Moskvom.

„Ako bi se sredstva sada odmrznula i predala Ukrajini, izgubili bismo ih kao pregovarački alat“, istaknuo je neimenovani europski diplomat. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji se u ponedjeljak sastao s Trumpom u Bijeloj kući, naglasio je da je zakonito koristiti kamate ostvarene na zamrznutim sredstvima, ali ne i zaplijeniti samu glavnicu. „Zamrzavanje sredstava važan je dio pregovaračkog procesa na kraju rata“, rekao je Macron. Čak i Estonija, koja se zalaže za izravno slanje sredstava Ukrajini, priznaje da zadržavanje tih sredstava kao poluge pritiska ima svoju stratešku vrijednost. U dokumentu pripremljenom za sastanak ministara vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak, Tallinn je naveo da „zadržavanje sredstava služi kao financijska i diplomatska poluga, osiguravajući da Rusija ima jasan, opipljiv poticaj za pregovore i naknadu štete Ukrajini“.

Zakon EU-a propisuje da sredstva ostaju zamrznuta sve dok Rusija ne pristane platiti ratne reparacije Ukrajini. Procjenjuje se da će troškovi obnove ratom razorene zemlje dosegnuti 486 milijardi dolara, što zamrznuta sredstva čini izuzetno vrijednim resursom za financiranje poslijeratne obnove. Rusija je, prema navodima Reutersa, izrazila spremnost da zamrznuta sredstva budu iskorištena za obnovu ne samo teritorija pod kontrolom Ukrajine, već i onih koje trenutno drži Moskva. Prošle godine G7 postigao je dogovor da se kamate ostvarene na zamrznutim sredstvima iskoriste za potporu kreditu Ukrajini u iznosu od 50 milijardi dolara. O toj će se temi ponovno raspravljati ovaj tjedan na sastanku ministara financija G20 u Cape Townu, gdje će se odlučivati o budućoj podršci Ukrajini. Dok Europa važe svoje sljedeće poteze, ostaje ključno pitanje: hoće li odlučiti iskoristiti svoj financijski adut kako bi ojačala položaj Ukrajine ili će ga čuvati kao sredstvo pritiska u pregovorima s Kremljom?

>>> Macron nakon sastanka s Trumpom otkrio kada bi moglo nastupiti primirje između Ukrajine i Rusije

Video