Promjena strategije procesuiranja

ESLJP daje prioritet važnim predmetima od šireg interesa

Foto: VINCENT KESSLER/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
ESLJP daje prioritet važnim predmetima od šireg interesa
19.03.2021.
u 17:35
Što se Hrvatske tiče, mi smo ovu godinu počeli s 495 tekućih predmeta na ESLJP-u
Pogledaj originalni članak

Suočen sa zaostacima, i Europski sud za ljudska prava objavio je da kreće s novom proceduralnom strategijom u rješavanju slučajeva pod nazivom “A Court that matters” (Sud koji je važan). Cilj je strategije usmjerenije i učinkovitije procesuiranje slučajeva. I to nakon što su lani u studenome u Ateni formalno zatvorili reformu instaliranu 2010. u švicarskom Interlakenu, a koja im je omogućila da sudske zaostatke sa 160.000 predmeta u 2011. smanje na aktualnih 65.000.

U sedam kategorija dosad

Dosad su predmeti razvrstavani u sedam kategorija, od hitnih do očigledno nedopustivih. Međutim, uz takav pristup događalo se da su se neki važni slučajevi našli u srednjim kategorijama, a njihovo rješavanje može potrajati i pet, šest godina. Među tim slučajevima ima i onih od osobite važnosti za razvoj sustava zaštite ljudskih prava ili onih koji pokreću neka nova pitanja u vezi s tumačenjem i primjenom Europske konvencije o ljudskim pravima. Sada će takvi “važni” ili “utjecajni” slučajevi biti u središtu nove strategije ESLJP-a.

Predsjednik suda Robert Spano najavio je pred Odborom ministara Vijeća Europe da je nužna promjena paradigme, zbog čega će se ESLJP usredotočiti na politiku određivanja prioriteta, fokusirajući se više na što bržu identifikaciju važnih i relevantnih predmeta za podnositelje zahtjeva i 47 zemalja članica Vijeća Europe. Stoga, ESLJP najavljuje da se uspjeh suda više neće primarno mjeriti ukupnim brojem riješenih slučajeva u određenom razdoblju, već više time kako se nosi s najvažnijim predmetima prema prioritetnim kriterijima koji su od temeljne važnosti za podnositelje, pojedine zemlje članice Vijeća Europe i za šire europsko pravno područje. Slučajeve koji nisu prioritetni ili od šire važnosti ubuduće će rješavati tročlana sudska vijeća, a ne više sedmeročlana.

Trenutačno je oko 17.800 potencijalno pravno utemeljenih zahtjeva iz srednje kategorije (IV), među kojima je manji broj iznimno važnih i relevantnih za državu članicu i/ ili konvencijski sustav što u tim slučajevima opravdava brže postupanje. Do prekjučer, identificirano je oko 650 takvih “važnih” slučajeva. To je utvrđeno na temelju sljedećih kriterija, kako je objavio ESLJP u sažetku: zaključak u predmetu može voditi prema promjeni ili pojašnjenju međunarodnog i domaćeg zakonodavstva i prakse; riječ je o slučaju koji se tiče rješavanja moralnih ili socijalnih pitanja, slučaj se tiče novonastalih ili na neki drugi način važnih pitanja ljudskih prava.

Ako je u nekom predmetu prisutan bilo koji od tih kriterija, sud može uzeti u obzir da je riječ o slučaju kojim su se mediji intenzivno bavili i/ili da je riječ o politički osjetljivom slučaju. To znači da je moguće da bi, recimo, pojavi li se pred ESLJP-om slučaj koji se tiče “švicaraca” ili pozdrava “za dom spremni” u kontekstu Domovinskog rata, takav predmet dobio oznaku “važnog”.

Slučajevi iz Hrvatske

Novom strategijom želi se postići brže rješavanje prioritetnih slučajeva (kategorija I-III) i novokategoriziranih “važnih” slučajeva IV kategorije. I drugo, strategija će osigurati uravnoteženije i produktivnije rješavanje “neutjecajnih” predmeta IV kategorije, korištenjem postojećih metoda rada i IT alata, te će ih rješavati tročlana sudska vijeća. ESLJP će nastojati izraditi kraće i usredotočenije nacrte presuda u tim predmetima, a nastavit će i s filtriranjem slučajeva iz kategorija V-VII. Što se Hrvatske tiče, mi smo ovu godinu počeli s 495 tekućih predmeta na ESLJP-u, od kojih je 417 u sudskoj nadležnosti, 69 pred sucem pojedincem, 225 pred tročlanim i 122 pred sedmeročlanim vijećem, te jedan predmet pred Velikim vijećem od 17 sudaca.

U protekle tri godine pred sucima ESLJP-a bilo je 669, 705 i 615 predmeta. Najveći dio tih zahtjeva proglašen je nedopustivim, odnosno odbačen je (lani 672 od 705 zahtjeva), tako da je u protekle tri godine doneseno samo 25, 16 i 33 presude. Hrvatska je 1997. ratificirala Konvenciju o ljudskim pravima i do sada je ESLJP donio 437 presuda u predmetima iz Hrvatske.

U 346 slučajeva utvrđena je povreda barem jednog konvencijskog prava, u 58 slučajeva nije utvrđena povreda, 26 slučajeva okončano je sporazumom podnositelja i RH, a sedam slučajeva drukčijom presudom. Najčešće, u 118 slučajeva, utvrđene su povrede prava na pošteno suđenje, u 102 slučaja suđenje je bilo predugo, u 50 slučajeva utvrđena je povreda prava na privatnost i obiteljski život, u 39 na zaštitu imovine, u 36 povreda prava na pravni lijek te u 29 povreda prava slobode i sigurnosti...

 

 

>> VEČERNJI TV Branko Ančić i Damir Jugo u studiju Večernjeg lista govore o životu nakon pandemije

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
18:20 19.03.2021.

Naravno da im treba nova strategija jer kreće poplava tužbi protiv država i kojekakvih partijskih parastožera koji su ograničavali ustavna prava građanima...