Europska komisija predstavila je plan u pet točaka kojim želi ojačati sposobnost Europske unije da spriječi, predvidi i odgovori na iznenadne i masovne nezakonite dolaske migranata te dodatno zaštiti vanjske granice EU-a. Komisija navodi da EU već ima sveobuhvatan sustav upravljanja migracijama, a broj nezakonitih prelazaka granice trenutačno je na najnižoj razini od 2021. godine. Ipak, posljednji događaji pokazali su da vanjske granice i dalje mogu biti izložene naglim migracijskim pritiscima.
Posebno se ističe ovoga ljeta zabilježena kriza u Ceuti, španjolskoj enklavi na sjeveru Afrike, koja je pokazala koliko brzo masovni dolasci mogu prerasti u kriznu situaciju. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je u svojem govoru o stanju Unije da se europski alati moraju dodatno razvijati, osobito kako bi se omogućio učinkovit odgovor u izvanrednim okolnostima. Plan Komisije temelji se na pet područja: suradnji s partnerskim zemljama, zaštiti vanjskih granica, boljem praćenju migracijskih kretanja, borbi protiv krijumčarskih mreža te učinkovitijem vraćanju osoba koje nemaju pravo boravka u EU-u.
Jačanje suradnje s partnerskim zemljama
Prva skupina mjera usmjerena je na sprječavanje nezakonitih migracija prije nego što dođu do vanjskih granica EU-a. Komisija želi ojačati suradnju s državama iz kojih migranti dolaze ili preko kojih prolaze. To uključuje razmjenu informacija, praćenje migracijskih kretanja i uspostavu sustava ranog upozoravanja kako bi se na moguće krize moglo reagirati prije nego što dosegnu europske granice.
Posebna pozornost bit će posvećena uklanjanju uzroka nezakonitih migracija, ali i stvaranju zakonitih mogućnosti za dolazak u EU. U tom se kontekstu predviđa i nova mediteranska inicijativa usmjerena na vještine i zapošljavanje mladih. Komisija također želi snažniju suradnju između Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, Europske policijske agencije i Agencije EU-a za suradnju u kaznenom pravosuđu te partnerskih zemalja. Cilj je poboljšati razmjenu podataka, procjenu rizika i praćenje migracijskih ruta.
Veća zaštita vanjskih granica
Drugo područje odnosi se na jačanje zaštite vanjskih granica EU-a. Iako su za nadzor granica prvenstveno odgovorne države članice, Komisija želi povećati europsku potporu. Najavljuje se novi europski okvir za odgovor na izvanredne situacije, posebno u slučajevima kada se velika migracijska kretanja organizirano koriste za stvaranje pritiska na neku državu članicu.
Komisija također predlaže jačanje ovlasti Europske agencije za graničnu i obalnu stražu. To bi uključivalo snažnije stalne snage koje bi se mogle brzo rasporediti, veću ulogu u postupcima vraćanja te tješnju suradnju s državama izvan EU-a. Državama članicama predviđa se i ciljana pomoć u zaštiti posebno osjetljivih dijelova vanjskih granica. Na njihov zahtjev mogla bi se aktivirati i pomoć kroz Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu.
Bolje praćenje i rano upozoravanje
Treće područje odnosi se na poboljšanje praćenja migracijskih kretanja i ranije prepoznavanje mogućih kriza. Komisija predlaže proširenje uloge Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, uključujući mogućnost praćenja društvenih mreža radi boljeg uvida u razvoj događaja povezanih s vanjskim granicama.
Od država članica očekuje se da pravodobno dostavljaju relevantne informacije europskom sustavu za nadzor granica te odmah izvješćuju o događajima koji bi mogli utjecati na sigurnost vanjskih granica. Plan predviđa i brže reagiranje na nove migracijske obrasce te na širenje lažnih i obmanjujućih informacija. Komisija želi razviti i nove digitalne mehanizme suradnje s državama izvan EU-a radi otkrivanja sadržaja na internetu kojim se potiču nezakonite migracije.
Borba protiv krijumčara
Četvrto područje odnosi se na krijumčarske mreže i trgovinu ljudima. Komisija poziva države članice da ubrzaju donošenje novog sustava sankcija kojim bi se krijumčarima mogla zamrznuti imovina i uvesti zabrane putovanja. Od Europskog parlamenta očekuje se i ubrzanje pregovora o izmjenama europskih pravila kojima bi se dodatno ojačala borba protiv krijumčarenja migranata.
Posebna pozornost bit će posvećena aktivnostima krijumčara na internetu. Komisija želi ojačati suradnju s internetskim platformama, financijskim institucijama i pružateljima digitalnih platnih usluga kako bi se lakše otkrivale aktivnosti povezane s krijumčarenjem te pratili nezakoniti financijski tokovi. Dodatno bi se trebala ojačati i uloga Europske policijske agencije u borbi protiv krijumčarenja migranata.
Učinkovitije vraćanje
Peto područje plana odnosi se na vraćanje državljana trećih zemalja koji nemaju pravo boravka u EU-u.Komisija želi ojačati suradnju s državama izvan EU-a u prihvatu vlastitih državljana koji se vraćaju iz Europe. U tu svrhu EU će koristiti različite instrumente, uključujući trgovinsku i razvojnu suradnju te viznu politiku. Predviđa se i veća uloga Europske agencije za graničnu i obalnu stražu u organizaciji povratka osoba koje nemaju pravo boravka.
Od država članica očekuje se da provedu nova europska pravila o vraćanju i postupcima vraćanja na granici te da u većoj mjeri koriste postojeću pomoć europske agencije u organizaciji povratka, prihvata i ponovne integracije. Komisija također želi digitalizirati postupke kako bi se ubrzalo vraćanje i smanjilo administrativno opterećenje. Plan u pet točaka bit će predstavljen ministrima država članica na sastanku Vijeća EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove 1. i 2. listopada 2026.
Amerikanci riješili taj problem europske države sve u strahu od Brisela