EK od Hrvatske traži ne korak, nego skok u oporezivanju nekretnina

Najnovije preporuke Europske komisije Hrvatskoj, objavljene ovaj tjedan u okviru Europskog semestra, zahvaćaju gotovo sva ključna područja javnih politika – od upravljanja javnim financijama i poreza na nekretnine do obrazovanja, energetike, zdravstva i tržišta rada. Plenkovićeva Vlada nije se iskazala s reformskim zahvatima, već je bila puno učinkovitija u reagiranju na krize, što je uključivalo i znatno trošenje javnog novca, bilo europskog ili onoga domaćih poreznih obveznika.

Više političke hrabrosti

Ton preporuka koje je Europska komisija ovog tjedna uputila Hrvatskoj nije posebno strog. Najtežom se čini ona koja traži ne samo korak, nego skok prema ozbiljnijem oporezivanju nekretnina. Za razliku od razdoblja nakon financijske i dužničke krize, kada su upozorenja Bruxellesa bila usmjerena na fiskalnu stabilnost i kontrolu javnog duga, današnje preporuke zapravo su blage. Europska komisija ne opisuje Hrvatsku kao zemlju u akutnim ekonomskim problemima, nego kao državu koja ostvaruje relativno stabilan gospodarski rast, uspješno koristi europske fondove i nema ozbiljne makroekonomske neravnoteže, ali istodobno zaostaje u produktivnosti, kvaliteti institucija i provedbi strukturnih reformi. U usporedbi sa Slovenijom, Češkom ili Slovačkom, hrvatske preporuke u nekim segmentima djeluju čak i blaže. Dok se Slovačka posljednjih godina suočava s ozbiljnim upozorenjima vezanima za dugoročnu održivost javnih financija, a Češka trpi pritiske zbog potrebe jačanja konkurentnosti i fiskalne konsolidacije, od Hrvatske se uglavnom traži poboljšanje učinkovitosti sustava i uklanjanje razvojnih prepreka.