Internet ostaje prostor slobodnog izražavanja, samo ispravljamo situaciju u kojoj je bilo moguće da nekoliko tvrtki zarađuje golem novac, a da pritom ne plaća ništa tisućama kreativaca i novinara o čijem radu ovise – izjavio je Axel Voss, izvjestitelj EU parlamenta za Direktivu o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, koja je jučer konačno usvojena s 348 glasova za, 274 protiv i 36 suzdržanih.
Većina hrvatskih zastupnika bila je za, a protiv su bili SDP-ovci Tonino Picula i Biljana Borzan, koja je pri glasanju stisnula “za”, ali se ispravila i zatražila korekciju u “protiv”, Davor Škrlec (ORaH) i Jozo Radoš (GLAS). Ruža Tomašić (HKS) bila je suzdržana.
Voss je naglasio da su saslušane primjedbe kritičara direktive i da su sadržaji poput “memeova”, GIF-ova i isječaka sada zaštićeniji nego ikad prije (izuzeti su) iz direktive.
No, kritičari novih pravila i dalje su vrlo oštri u komentarima pa je tako njemačka zastupnica Piratske stranke Julia Reda izjavila da je ovo “crni dan za internetske slobode”, a B. Borzan ovako je objasnila svoj glas:
– Konačan prijedlog direktive nije postigao željenu ravnotežu između nespornog prava autora na naknadu i mogućnosti koje internet pruža krajnjim korisnicima, odnosno građanima.
Pravedna raspodjela
No, nesporno je ovo: novinarska autorska prava danas su zaštićenija nego jučer. Monopolisti na internetu više neće moći zarađivati na sadržajima koje mediji proizvode, njihovu intelektualnom vlasništvu, a da im za to ne isplate adekvatnu naknadu. Hrvatska, kao i druge članice EU, ima 24 mjeseca za implementaciju u nacionalno zakonodavstvo. U tom nas razdoblju očekuje definiranje odnosa između vlasnika autorskih sadržaja, izdavača i novinara i platformi, ali i između novinara i izdavača. To se ponajprije odnosi na pravednu raspodjelu naknada od prihoda koji internetski divovi, ponajprije YouTube, Facebook i Google News, ubiru od reklama vezanih uz autorske sadržaje.
Princip kolektivne zaštite
Direktiva definira da i novinari moraju dobiti dio naknade koju će ubirati izdavači, a upravo je to prostor za pregovore u svakoj od država. Princip kolektivne zaštite autorskih prava trebao bi osigurati da ne bude diskriminacije između velikih i malih izdavača, što se u Hrvatskoj već uspješno primjenjuje i putem sustava naplate naknada od press clipping tvrtki. Jednako tako funkcionira i sustav raspodjele naknada između novinara i izdavača. No, u priči o financijskoj zadovoljštini ne treba zanemariti bitnu sastavnicu direktive koja uvodi odgovornost platformi za sadržaj koji prenesu korisnici.
VIDEO Usporedba Hrvatske i Slovenije