Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije pozvao je stanovnike s područja gradova Gospić, Otočac i Senj te općina Perušić i Karlobag da se hitno jave ako za piće koriste vodu iz vlastitih bunara, cisterni ili se opskrbljuju iz lokalnih vodovoda koji nisu u sustavu javne vodoopskrbe. Povod su za poziv "nova saznanja o prodoru PFAS spojeva u podzemne vode ispod odlagališta otpada u Gospiću". Priča o ekološkoj bombi u Lici tako se nastavlja, iz dana u dan stižu nove informacije, a stanovnici su sve zabrinutiji za zdravlje. Odlagalište opasnog otpada u Gospiću prerasta u najveću ekološku aferu nakon što je Uskok "zbog velikog interesa javnosti" objavio nalaze stručnjaka o opasnim tvarima. Potencijalnih ekoloških bombi diljem Hrvatske ima još, manjeg ili većeg razmjera. U nastavku donosimo kratak pregled 12 najopasnijih lokacija na prijedlog stručnjaka i članova udruge Zelena akcija.
Gospić
Vještačenje u industrijskom kompleksu u Bilajskoj ulici u Gospiću, koje je proveo Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, potvrdio je da je tamo odloženo oko 37.000 tona miješanoga tehnogenog otpada, među kojim su elektronički, medicinski, plastični, građevinski te obrađeni komunalni i industrijski otpad. Na toj su lokaciji utvrđene znatne količine otpada različitog sastava i svojstava, uključujući otpad koji je nedvojbeno klasificiran kao opasan, otkrivene su povećane razine PFAS "vječnih kemikalija", a analizama su potvrđene i izrazito povišene koncentracije štetnih i opasnih tvari poput bakra, cinka, olova i antimona. Potvrđeno je i da došlo do onečišćenja tla i širenja izvan samog odlagališta.
Benkovac, Varaždin i Senj
Nakon izbijanja afere u Gospiću, koja je uzdrmala Vladu, javljaju se i stanovnici Benkovca, Senja i Varaždina, gdje je tvrtka bračnog para Šincek također odlagala otpad. Građani Benkovca s nestrpljenjem očekuju rezultate analize s tamošnjeg ilegalnog odlagališta otpada na prostoru kamenoloma, kilometar i pol od središta grada, gdje je, kako se sumnja, zatrpano oko 11.000 četvornih metara razmrvljene plastike. Sumnja se i da se otpad u kamenolom dovozio iz Italije, Slovenije i Hrvatske od 2022. do 2024. godine. Očekuju se rezultati i za Varaždin, gdje je odloženo oko 5000 tona iste tvrtke na prostoru bivšeg Mundusa, te za Senj, gdje je, prema Uskoku, završilo oko 2640 tona.
Poznanovec
O nužnoj sanaciji ilegalnog odlagališta otpada u Poznanovcu u općini Bedekovčini u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je prema nekim procjenama odloženo oko 13.000 tona otpada, govori se već desetak godina, a početak se stalno odgađa. Mještani tvrde da se otpad počeo dovoziti 2014. godine, a sumnjaju da je dio nezakonito uvezen iz Slovenije. Posebno ih zabrinjava to što je dio otpada zakopan. Žale se na smrad i otpad koji vjetar donosi u njihova dvorišta, a tvrde i da je povećan broj oboljelih od malignih bolesti iako u HZJZ-u tvrde da nema odstupanja, a župan Željko Kolar ističe da monitoring voda nije utvrdio nečistoće. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je natječaj za uklanjanje i zbrinjavanje nepropisno odloženog otpada za dvije lokacije u Poznanovcu, a analiza je pokazala da ima i opasnog otpada.
Ježdovec
U udruzi Zelena akcija među potencijalne ekološke bombe uvrštavaju i odlagalište u šumi u Ježdovcu na zapadu Zagreba. Riječ je o jednom od najvećih ilegalnih odlagališta otpada u zemlji, kamo otpad dovoze privatne tvrtke. Mediji su izvještavali da se u Ježdovcu godinama zatrpava otpad na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih šuma, Grada Zagreba i države. Godinama se krči šuma i zatrpavaju razne vrste otpada, ističu u Zelenoj akciji.
– To su tvrtke koje se time bave doslovce kao kriminalnim biznisom i to su kaznena djela protiv okoliša, koja se u Hrvatskoj međutim procesuiraju kao prekršaj. Dok god je to prekršaj s ovako smiješnim kaznama, taj se problem neće riješiti. Ovo je kazneno djelo, to je uhodana praksa i biznis kojem država mora stati na kraj – izjavio je 2024. zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Policija je prije pet mjeseci uhitila poduzetnika Jakova Matkovića koji se tereti za kaznena djela onečišćenja okoliša i protupravne eksploatacije rudnog blaga. Ista se tvrtka dovodi i u vezu s odlagalištem u Pavučnjaku kod Samobora, gdje je pronađen zakopani azbest.
Jama Sovjak
Jama Sovjak crna je točka visokoonečišćena opasnim otpadom smještena na rubnom dijelu naselja Marinići u Općini Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji. Jama je od 1956. do 1990. godine služila kao odlagalište opasnog otpada za potrebe industrije, uglavnom područja grada Rijeke, a dijelom i iz Slovenije. Tijekom prvih deset godina koristila se isključivo za odlaganje kiselog katrana koji je nastajao kao otpad u rafineriji tijekom proizvodnje maziva, motornih ulja i asfalta. Uz katran u znatno manjim količinama odlagale su se i druge vrste opasnog otpada, kao što su otpadni katran iz koksare, acetilenski mulj iz brodogradilišta, sirova nafta i naftni proizvodi iz spremnika, ostaci ulja, razni petrokemijski otpad, otpadne vode iz spremnika za čišćenje, otapala, otpadna ulja za rezanje i roba loše kvalitete od carinskih službi, nabrajaju u Fondu. Općina Viškovo je vlasnik katastarske čestice na kojoj se nalazi jama, a odgovornost za sanaciju snosi država. Projekt sanacije te lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom pokrenut je potkraj lipnja 2018.
Biljani Donji – tzv. Crno brdo
Tzv. Crno brdo od troske u Biljanima Donjim prolazi kroz temeljitu sanaciju koja će završiti i prije ugovorenog roka u studenome, no mještani i dalje strahuju od posljedica za vodu i tlo. Riječ je o troski iz bivše Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku. Do sredine srpnja s lokacije u Biljanima Donjim odvezeno je i obrađeno oko 120.000 tona opasnog otpada, što je oko 90 posto ukupne količine.
Žitnjak
Na prostoru nekadašnje industrijske zone između Slavonske i Radničke avenije na Žitnjaku, gdje je svojevremeno radila tvrtka Dioki, uskladišten je otpad također propale tvrtke E-Kolektor. Prema nekim neslužbenim procjenama odloženo je oko 10.000 tona otpada, najviše plastičnog. Predsjednik udruge Ekologija grada Josip Pavlović rekao je za 01Portal u siječnju ove godine da je problem na Žitnjaku eskalirao 2018. godine kada je na toj lokaciji radila tvrtka s dozvolama za gospodarenje otpadom i preuzimala plastiku i druge vrste otpada s gradskih lokacija, uključujući otpad s gradskih groblja. Nakon stečaja ostale su velike količine otpada.
– U blizini su postrojenja JANAF-a, golemi spremnici ukapljenog naftnog plina i same nafte. To je područje koje je vrlo teško braniti u slučaju bilo kakvog incidenta, pogotovo požara, na što je upozoravala i Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba – upozorio je Pavlović.
Pazin
Na Dubravici u Pazinu nepropisno je zbrinuto oko 4000 tona otpada. Prema pisanju lokalnih medija, 2019. godine tvrtka Natural Recycling Company dobila je od Istarske županije dozvolu za obradu otpada, pa je 2019. i 2020. godine uvezla plastični otpad, gume i tekstil. Otpad je protuzakonito odložila u bivšim industrijskim halama Istraplastike i završila u stečaju.
– Od 2021. godine bojimo se da ne dođe do samozapaljenja ili zapaljenja otpada. Nepojmljivo je da država ne može građanima i građankama pružiti povjerenje i osjećaj sigurnosti – izjavila je 2023. godine gradonačelnica Suzana Jašić. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u međuvremenu je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije pokrenuo postupke sanacije toga ilegalnog odlagališta otpada.
Vrbovec Samoborski
Nakon dugog niza godina počeo se rješavati problem nepropisno odloženog otpada na lokaciji u Vrbovcu Samoborskom. Tvrtka odgovorna za odlaganje otpada unatoč izrečenim kaznama i izdanim rješenjima još nije uklonila otpad, pa će sanaciju provesti i financirati Fond za zaštitu okoliša, Ministarstvo i Grad Samobor. Ilegalno odlagalište nalazi se na vodozaštitom području i u blizini kuća. Fond je nedavno zaprimio šest ponuda, a sve su unutar procijenjene vrijednosti nabave od 3,84 milijuna eura. Prema procjenama, na lokaciji se nalazi oko 8000 tona nepropisno odloženog otpada. Najveći udio čini plastika, a ostatak ambalaža, gume, papir, karton te manje količine metala i miješanog komunalnog otpada. Oko 70 posto otpada nalazi se u balama, dok je preostali dio rasut po terenu i djelomično razložen zbog dugotrajnog izlaganja vremenskim uvjetima.
Lovinac
Potencijalna ekološka bomba nalazi se i u općini Lovinac pokraj Gračaca, gdje se godinama nalaze tone različitoga plastičnog otpada i guma, i to pokraj jezera Štikada iz kojeg se crpi pitka voda. Kao i u nekim drugim sličnim slučajevima, i u ovom je tvrtka koja je odlagala otpad završila u stečaju, pa se izrade plana sanacije prihvatio Fond za zaštitu okoliša. Neki građani ne želi piti vodu iz vodovoda jer ne vjeruju da je zdravstveno ispravna za piće.
I dalje tvrdim da nam treba hitno zakon o terorizmu. Ovo isto spada u terorizam.