Dok se ove godine očekuje izrada Zakona o demografskoj obnovi, koji bi trebao poslati jasnu poruku da će demografska revitalizacija Hrvatske biti u središtu svih javnih politika, Ministarstvo demografije i useljeništva nastavlja sa zasad simboličnim projektima usmjerenima na poticanje povratka, useljavanja i integracije pripadnika hrvatskog iseljeništva, s ciljem jačanja demografske obnove zemlje.
Za one jalne koji će se opet pitati zašto država daje novac povratnicima, a ne njima koji su ovdje ostali, valja podsjetiti da su iz ove zemlje od ulaska Hrvatske u EU uglavnom odlazili ljudi zaposleni u privatnom sektoru, koji nisu mogli osigurati dostojan život sebi i svojim obiteljima. U prošlom stoljeću iz istih su razloga većinski odlazili njihovi roditelji te djedovi i bake. Da su bili na privilegiranim radnim mjestima i pozicijama, velika većina od više od 400 tisuća iseljenih u posljednjem velikom valu od 2013. ne bi ni odlazila iz zemlje, uz iznimke onih koji su otišli iz drugih razloga.
U Ministarstvu su objavljena dva javna poziva za dodjelu bespovratnih sredstava usmjerena na poticanje povratka, useljavanja i integracije pripadnika hrvatskog iseljeništva. Za poziv "Podrška jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za poticanje povratka i useljavanja pripadnika hrvatskog iseljeništva" osigurano je ukupno 1,3 milijuna eura, od čega 400.000 eura za projekte jedinica regionalne samouprave te 900.000 eura za projekte jedinica lokalne samouprave. Cilj je unaprijediti institucionalne, stambene, infrastrukturne, obrazovne, zdravstvene i društvene uvjete za prihvat i integraciju povratnika i useljenika. Iznosi potpore po projektu kreću se od 5.000 do 50.000 eura.
Također, za javni poziv "Projekti organizacija civilnog društva usmjereni poticanju povratka, useljavanja i integracije hrvatskog iseljeništva u 2026. godini", namijenjen organizacijama civilnog društva koje doprinose uključivanju povratnika i useljenika u društveni, gospodarski i kulturni život Hrvatske, osigurano je ukupno 700.000 eura. Pojedinačni projekti mogu ostvariti potporu u iznosu od 4.000 do 30.000 eura. Oba javna poziva otvorena su od 19. ožujka 2026. godine do 20. travnja 2026. Prijavitelji mogu podnijeti jedan projektni prijedlog, samostalno ili u partnerstvu s najviše jednim partnerom.
Inače, Hrvatska se prema Eurostatu nalazi među trima državama EU u kojima je u posljednjem desetljeću zabilježen najveći porast udjela starijeg stanovništva. Udio starijih u populaciji iznosi gotovo četvrtinu (23,5%), prema posljednjoj procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku. S druge strane udio djece do 14 godina pao je ispod 14%, što se smatra alarmantno niskim udjelom.
Kada u javnosti različite društvene i interesne skupine koje ovise o proračunu lobiraju isključivo za svoje interese, ne vodeći računa o interesu svih hrvatskih građana, treba imati na umu da održivost javnih sustava – a time i njihovih prava i primanja – ne počiva na njima, nego na djeci i mladima, kao i na mladim ljudima koji će se, budemo li imali sreće, vratiti u svoju zemlju, bilo da je riječ o povratnicima prve ili treće generacije.
Podsjetimo da je Hrvatska od školske godine 2013./2014. do danas izgubila više od 62 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola (12%), prema podacima Školskog e-Rudnika (ŠeR) Ministarstva znanosti i obrazovanja. Pad broja učenika i studenata nastavit će se jer ćemo, prema projekcijama Europske komisije, za 15 godina imati 135 tisuća manje učenika i studenata. Zato bi svima trebalo biti jasno zašto bi prioritet države trebao biti poticanje povratka iseljenika, osobito onima čija radna mjesta ovise o djeci i mladima.
ček malo, oni su otišli, skoro nikad se nisu odjavili, dolazili su doma popravljati zube, liječiti se, po socijalnu pomoć, i sad ćemo ih još nagraditi što će se kao vratiti?! tko je otišao nek mu je sa srećom, u novoj sredini nek potraži sve što mu treba, on je otišao. zašto država nikad ne pomaže onima koji ostaju? nego razmeće novac koji su zaradili oni koji su ostali na one koji su pobjegli?!!!