Država će naplatiti dolazak stranih radnika

Prema podacima HZZ-a, za boravak i rad stranih radnika u prvih devet mjeseci 2024. zaprimljeno je 165.541 prijava za 405 zanimanja. Pozitivno mišljenje dobilo je 138.139 zahtjeva, a najtraženija zanimanja za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Istarske županije, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb, navode analitičari RBA.

Upravo je najava nove regulative oko uvoza stranih radnika početkom listopada podigla podosta medijske prašine. S obzirom na to da podaci upućuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj te da je u ovom trenutku, naveo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno 132.164 radnika iz trećih zemalja te gotovo 11.000 iz država članica EU, uvodi se fleksibilniji model zapošljavanja stranaca koji može brzo i adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada. Zakonom o strancima obuhvaćene su sve osobe koje nisu državljani EU, Lihtenštajna, Norveške, Islanda i Švicarske, a imaju državljanstvo treće zemlje ili su osobe bez državljanstva, a usklađivanjem s Direktivom o "Plavoj karti EU" cilj je privući visokokvalificiranu radnu snagu. Tako se produžuje važenje "Plave karte EU" s dvije na četiri godine, koja je istodobno i odobrenje za privremeni boravak i rad na području RH. Propisuje se da je mogu dobiti i osobe koje nemaju obrazovne kvalifikacije, no imaju stručne vještine, i to isključivo u IT sektoru, s radnim iskustvom od najmanje tri godine. Zadržava se uvjet da nositelj plave karte mora imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj. Dozvole za boravak i rad izdavat će se na do tri godine, za sezonski rad do devet mjeseci, a izdavat će se kao biometrijska isprava. Ono najvažnije jest da će strani radnici morati dokazati kompetencije i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bila obveza, a to će morati učiniti odgovarajućim radnim iskustvom ili dokazom o završenom obrazovanju. To su kritizirali iz Hrvatske udruge turizma. "Prilaganje dokaza o radnom iskustvu, odnosno o završenom obrazovanju, mehanizam je provjere za deficitarna zanimanja koji prije svega ide u korist poslodavcima. Praksa je pokazala da strani radnici u deficitarnim zanimanjima ne raspolažu odgovarajućim znanjima i vještinama, što je dovodilo do otkazivanja radnog odnosa, a poslodavac je ostao bez potrebne radne snage", odgovor je MUP-a.