Drugo lice ruskog šefa diplomacije: Kako je danas Lavrov odledio odnose sa Zagrebom

U Zagrebu je, kad je iz obližnjeg hotela, kamo je došao noć ranije, do obližnjeg Ministarstva vanjskih poslova stigao ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov, bilo hladno i sivo. Domaćin posjeta, hrvatski mu kolega Gordan Grlić Radman, pripremio je dvije stvari za koje se zna da u njima uživa najdugovječniji, ali i jedan od najkarizmatičnijih šefova diplomacije – škotski viski i cigarete Chesterfield.

Ako ništa drugo, viski bi ga zagrijao, ali je Lavrov otklonio ponudu riječima da je prerano. Čak nije ni zapalio cigaretu iako je zadrti pušač koji je jedini – za mandata stalnog predstavnika Rusije do 2004. – vrlo otvoreno ignorirao zabranu pušenja u zgradi UN-a, ali i kojega su u jednom dublinskom restoranu htjeli kazniti s 3000 eura, da bi on to glatko odbio platiti. Iz tog vremena, kad je bio prava zvijezda Vijeća sigurnosti i kad je u svom sjaju – i očaju druge strane – iscrpljivao političke protivnike, posebno iz SAD-a, tvrdoglavošću, zavlačenjem i ukopavanjem u početnu poziciju, datira nadimak “gospodin njet (ne)”. Svoje “ne” ponovio je i kad su ga, na sastanku u četiri oka u sobi dočekale cigarete i viski, i nije promijenio mišljenje.

Iznenađen dobrodošlicom

Nije to bilo jedino iznenađenje – na sastanku izaslanstava ministar Grlić Radman izvukao je knjigu poezije, i to ne bilo koju, već onu čiji je autor sam Lavrov. Strog, odmjeren, odlučan diplomat ima i drugu stranu koju pretače u stihove, često i na zahtjev raznih magazina, ali i institucija pa je tako napisao i himnu moskovskog Instituta za međunarodne odnose.

“Drvo bora se dimilo, drvo (kundaka) puške berdan se dimilo. / Vatra je izbila u tajgi, dim je ispunio tajgu / A usred tajge u lovačkom skloništu / bezličan seljak je kašljao u snu”, stoji u pjesmi Dim. “Kočijaš kreće prema Manhattanu, bičem udara iznad konja”, kaže u pjesmi iz 1989. o odlasku prijatelja u SAD, kad mu se činilo da svi oko njega kreću u istom smjeru. Ali u pjesmi će nevidljive sile zadržati kočiju, dok će se konji bezuspješno truditi da prijeđu nevidljivu crtu u prašini, da bi pjesmu završio dvoznačnom zdravicom “Našoj slabosti. Rusiji. Našoj sudbini i našim ograničenjima.”

No iz zbirke koju je hrvatskom ministru darovao bivši ruski veleposlanik Azimov Grlić Radman izabrao je posebne stihove i pročitao Lavrovu. “Biramo zanimanja i u njima uživamo”, glasi početak pjesme. Riječi su ga se dojmile – iako je pjesmu napisao davno, taj danas 70-godišnjak, od 1972. bez prestanka radi u Ministarstvu vanjskih poslova i očito, uživa. Uz nogomet, rafting i gitaru, dodali bi njegovi dobri poznanici.

Neki kažu da se Lavrov rijetko smije u javnosti, no u Zagrebu to nije bio slučaj – gesta ga je dobrano iznenadila i emotivno dotaknula. No onda je došao red na posao i maska staloženog diplomata vratila se kad je stao pred novinare, skinuo masku s trobojnicama Rusije i Hrvatske i relativno dugo, puno dulje od brojnih drugih stranih ministara koji redovno stoje u auli Ministarstva vanjskih i europskih poslova i govore, ili, puno češće ograničavaju pitanja novinara. No ključno raspoloženje sa sastanka se nastavilo.

– Europska unija nije baš spremna za dobre odnose s Rusijom, no Rusija ima dobre odnose s Hrvatskom – kazao je Lavrov u prvom posjetu Hrvatskoj u 16 dugih godina koje je obilježilo zahlađenje odnosa. Uz sva ograničenja, pa i ona koja proizlaze iz činjenice da je Hrvatska članica NATO-a i EU, ima mjesta za suradnju.

BiH je neovisna država

– Naši odnosi odvijaju se održivo. Postoji suradnja naših organa u sferi javnog reda. Što se tiče gospodarske suradnje, nadamo se da će uskoro početi s radom međuvladina komisija i da će prvi sastanak biti iduće godine. Poslovne veze se razvijaju, a posebno bih istaknuo Rosnjeft, Gazprom i Sberbank. Isto je i na području kulture i znanosti – kazao je ruski šef diplomacije.

Dvije države dijele istu, a za Hrvatsku vrlo važnu konstantu koja se tiče susjedne države, što je istaknuo i hrvatski ministar, a ponovio ruski kolega.

– Imamo zajednički, jedinstven stav, a to je striktno poštivanje Daytonskog sporazuma i tri konstitutivna naroda i dva entiteta – izjavio je Lavrov.

O izmjeni izbornog zakona Lavrov je rekao da BiH treba sama odlučiti o svojim političkim ciljevima.

– Mi smo apsolutno suglasni ovdje s hrvatskom stranom da svaki narod treba izabrati svoje predstavnike – kazao je te dodao kako se Rusija “nema običaj miješati u odluke drugih zemlja hoće li ući u neki savez”.

– BiH je neovisna zemlja iako ondje postoji određeni međunarodni protektorat. BiH treba sama odlučivati o svojoj vanjskopolitičkoj liniji i svi to trebaju poštivati. To znači i poštivanje stajališta Republike Srpske o vojnoj neutralnosti – zaključio je.

Lavrova se čekalo 16 godina, onda je dva puta odgađao posjet zbog epidemije, a treći put – kad je napokon došao – za hrvatsku stranu bio je više nego koristan i važan.